Virtualna stvarnost za rehabilitaciju kod moždanog udara

Ključne poruke

• Virtualna stvarnost može biti nešto bolja od alternativnih terapijskih pristupa u poboljšanju sposobnosti korištenja ruke. Vrlo mali broj ispitanika prijavio je neželjene učinke, uključujući bol, glavobolje ili osjećaj nesvjestice ili vrtoglavice.

• Virtualna stvarnost može biti bolja od alternativne terapije u smislu blagog poboljšanja ravnoteže i vjerojatno smanjuje ograničenja aktivnosti.

• Vrlo malo istraživanja uključilo je aplikacije virtualne stvarnosti koje su se smatrale imerzivnim (na primjer, gdje se virtualno okruženje promatralo putem uređaja koji se montira na glavu).

Cilj Cochraneovog sustavnog pregleda

Cilj je bio usporediti učinke virtualne stvarnosti naspram alternativnog liječenja ili izostanka liječenja na oporavak nakon moždanog udara, koristeći funkciju ruke i druge ishode poput brzine hodanja, kognitivne funkcije (mišljenja), samostalnosti i kvalitete života nakon moždanog udara.

Uvod

Mnogi ljudi imaju poteškoća s kretanjem, razmišljanjem i osjetilima nakon moždanog udara. To često uzrokuje niz problema u svakodnevnom životu kao što su pisanje, hodanje i vožnja. Virtualna stvarnost je širok pojam koji se koristi za opisivanje korištenja računalnih programa osmišljenih za oponašanje predmeta i događaja iz stvarnog života. Terapija temeljena na virtualnoj stvarnosti može imati neke prednosti u odnosu na tradicionalne terapijske pristupe, jer aplikacije mogu omogućiti ljudima da prakticiraju svakodnevne aktivnosti koje se ne prakticiraju ili ne mogu prakticirati u bolničkom ili kliničkom okruženju. Osim toga, postoji nekoliko značajki programa virtualne stvarnosti koje bi mogle potaknuti pacijente da provedu više vremena u terapiji, na primjer, aktivnost bi mogla biti motivirajuća.

Što je proučavano u ovom sustavnom pregledu?

Željelo se saznati je li korištenje virtualne stvarnosti u programima oporavka od moždanog udara učinkovitije od tradicionalnih pristupa terapiji. Željeli su se razumjeti učinci na različite ishode (uključujući kretanje, kognitivne sposobnosti i ograničenje aktivnosti). Najviše su razmatrani ishodi povezani s funkcijom ruke, s obzirom na to da je to najčešći predmet istraživanja u ovom području. Također se željelo razumjeti kako se najučinkovitije može koristiti virtualna stvarnost (u smislu koliko terapije pružiti i kada) te koje vrste programa virtualne stvarnosti mogu biti najkorisnije.

Kako je proveden ovaj sustavni pregled?

Pretražena su istraživanja koja su uspoređivala virtualnu stvarnost s alternativnim oblikom terapije (na primjer, tradicionalnim pristupima fizikalne terapije za poboljšanje snage i kretanja) ili izostankom terapije. Uključena su istraživanja koja su regrutirala odrasle osobe u svim fazama oporavka nakon moždanog udara.

Ključni rezultati

Uključeno je 190 istraživanja koja su obuhvatila 7188 ispitanika nakon moždanog udara. Korišten je širok raspon programa virtualne stvarnosti. Većina je imala za cilj poboljšanje funkcije ruke ili pokretljivosti (brzina hodanja i ravnoteža).

• Šezdeset sedam ispitivanja ispitivalo je poboljšava li korištenje virtualne stvarnosti u usporedbi s alternativnom terapijom sposobnost korištenja ruke te je utvrđeno da korištenje virtualne stvarnosti možda dovodi do blagog poboljšanja funkcije.

• Ljudi koji koriste virtualnu stvarnost (u usporedbi s alternativnim terapijskim pristupima) mogu osjetiti blaga poboljšanja u ravnoteži i vjerojatno poboljšanja u ograničenju aktivnosti, ali možda neće osjetiti poboljšanja u brzini hodanja ili kvaliteti života.

• Dodavanje virtualne stvarnosti uobičajenoj njezi ili rehabilitaciji (što rezultira povećanim vremenom provedenim u terapiji) vjerojatno povećava funkcionalnost ruke.

• Virtualna stvarnost može biti najkorisnija kada ljudi provode puno sati koristeći program.

• Mali broj ispitanika koji su koristili virtualnu stvarnost prijavio je bol, glavobolje ili osjećaj nesvjestice ili vrtoglavice. Nije bilo prijavljenih ozbiljnih neželjenih učinaka.

Ograničenja ovog pregleda

Trenutačno postoji velik broj istraživanja, no ona su općenito bila malog opsega i niske kvalitete. Malo je istraživanja sadržavalo sve podatke od interesa. Stoga postoji umjereno do vrlo nisko povjerenje u dokaze.

Datum pretraživanja dokaza

U ovaj su sustavni pregled uključeni dokazi objavljeni do rujna 2023. godine.