Učinci kliničkih puteva u bolnicama na ishode liječenja pacijenata, duljinu boravka u bolnici, bolničke troškove i naknade te na pridržavanje preporučene prakse.

Cilj Cochraneovog sustavnog pregleda

Klinički putevi (clinical pathways - CPW) su alati u obliku dokumenata koji povezuju najbolje dostupne dokaze i kliničku praksu. Sadrže preporuke, procese i vremenske okvire za pristupanje određenim medicinskim stanjima i intervencijama. Cilj ovog obnovljenog sustavnoga pregleda bio je sažeti dokaze i procijeniti učinke kliničkih puteva na ishode liječenja pacijenata (bolnički mortalitet, mortalitet (do 6 mjeseci), bolničke komplikacije i ponovni prijem u bolnicu (do 6 mjeseci)), duljinu boravka u bolnici, bolničke troškove i naknade te profesionalnu praksu (tj. pridržavanje preporučene prakse od strane zdravstvenih djelatnika) u usporedbi s uobičajenom bolničkom njegom. Također su identificirane i uspoređene različite strategije implementacije. Uključeni su pacijenti u bolnicama koji su liječeni prema (1) preporukama kliničkoga puta ili (2) upotrebom kliničkoga puta koji je implementiran zajedno s drugim intervencijama poput voditelja slučaja ili inicijative za poboljšanje kvalitete. Analizirano je 58 istraživanja (obuhvaćen je 24 841 pacijent i 2027 zdravstvenih djelatnika) od kojih je 28 bilo uključeno u prethodnu verziju ovog sustavnog pregleda (Rotter 2010), a 31 je dodano u ovu obnovljenu verziju. Ovo je prva obnovljena verzija prethodno objavljenog sustavnog pregleda.

Ključne poruke

Klinički putevi možda imaju potencijala za poboljšanje ishoda liječenja pacijenata i možda mogu smanjiti duljinu boravka u bolnici i bolničke troškove te poboljšati pridržavanje preporučenih praksi. Ali i dalje je potrebno više visokokvalitetnih istraživanja koja proučavaju strategije implementacije koje se koriste tijekom razvoja kliničkih puteva i njihove primjene.

Što je proučavano u ovom sustavnom pregledu?

Donošenje odluka u bolnicama razvilo se od toga da bude temeljeno na mišljenju do toga da bude temeljeno na čvrstim znanstvenim dokazima (tj. praksa temeljena na dokazima). Bolnice uklapaju dokaze u kliničke puteve kako bi ih zdravstveni djelatnici mogli primjenjivati u liječenju. Koriste se diljem svijeta, no dokazi o njihovom učinku iz pojedinačnih ispitivanja su proturječni. Neprestano objavljivanje novih dokaza zajedno sa zahtjevima svakodnevne prakse otežava zdravstvenim djelatnicima da budu u toku s informacijama.

Uključeni ustroji istraživanja bili su pojedinačna i grozdasta-randomizirana istraživanja, nerandomizirana istraživanja, kontrolirana istraživanja tipa "prije-poslije" (CBA) te istraživanja s prekinutim vremenskim nizovima (ITS). U individualnim randomiziranim istraživanjima ispitanici su nasumično podijeljeni u skupinu primjene kliničkoga puta ili u skupinu uobičajene njege. U grozdastom randomiziranim istraživanjima svi su ispitanici podijeljeni u manje skupine zvane klasterima. Ti klasteri zatim su nasumično raspoređeni u skupinu s kliničkim putem ili skupinu s uobičajenom skrbi. U nerandomiziranim istraživanjima istraživači su podijelili ispitanike u skupine kvazi-nasumičnim načinom. Kvazi-nasumična raspodjela znači da su ispitanici istraživanja raspoređivani u skupinu s kliničkim putem ili skupinu s uobičajenom skrbi na temelju kriterija poput datuma rođenja ili dana u tjednu. Istraživanja tipa "prije-poslije" (CBA) eksperimentalna su istraživanja bez postupka nasumične ili kvazi-nasumične raspodjele. Podaci se prikupljaju iz skupine s kliničkim putem (CPW) i skupine s uobičajenom skrbi prije uvođenja kliničkog puta, a zatim se prikupljaju dodatni podaci nakon njegova uvođenja. Istraživanja s prekinutim vremenskim nizovima (ITS) predstavljaju pouzdanu metodu za mjerenje učinka kliničkog puta (CPW) kao trenda tijekom vremena.

Sva su uključena istraživanja testirala učinak kliničkih puteva koji se koriste u bolnicama na jedan ili više unaprijed određenih ishoda: bolnički mortalitet, mortalitet (do 6 mjeseci), bolničke komplikacije, ponovni prijem u bolnicu (do 6 mjeseci), duljinu boravka u bolnici, bolničke troškove i naknade te pridržavanje preporučenih praksi. Istraživanja su bila usmjerena na promjenu u mjerama ishoda nakon uvođenja samostalnog kliničkog puta ili višedimenzionalnog kliničkog puta kombiniranog s drugim intervencijama u usporedbi s uobičajenom skrbi.

Ključni rezultati

Pronađeno je 58 istraživanja koja su mjerila učinak kliničkih puteva na promatrane ishode. Glavni rezultati pokazuju da je, u usporedbi s uobičajenom skrbi, neizvjesno ima li uvođenje samostalnog kliničkog puta ikakav učinak na bolničku smrtnost i smrtnost (do 6 mjeseci) (niska pouzdanost dokaza). Korištenje isključivo kliničkih puteva vjerojatno može smanjiti pojavu bolničkih komplikacija (umjerena pouzdanost), ali je vrlo nejasno čini li ikakvu razliku što se tiče ponovnoga prijema u bolnicu (do 6 mjeseci) (vrlo niska pouzdanost). Korištenje isključivo kliničkih puteva vjerojatno može smanjiti duljinu boravka u bolnici (umjerena pouzdanost). Bolnički troškovi i naknade su općenito bile manje kod primjene kliničkih puteva u 9 od 10 istraživanja uključenih u ovu usporedbu (vrlo niska pouzdanost). Korištenje isključivo kliničkih puteva možda može blago poboljšati stopu pridržavanja preporučenih praksi (niska pouzdanost).

Za višedimenzionalne kliničke puteve u usporedbi s uobičajenom skrbi neizvjesno je postoji li smanjenje bolničke smrtnosti (niska pouzdanost), a moguće je da imaju malo ili nimalo utjecaja na smrtnost (do 6 mjeseci) (niska pouzdanost). Nije jasno smanjuju li klinički putevi u kombinaciji s drugim intervencijama pojavu bolničkih komplikacija (niska pouzdanost) ili vjerojatnost ponovnog prijema u bolnicu (do 6 mjeseci) (niska pouzdanost). Također je nejasno smanjuju li duljinu boravka u bolnici (niska pouzdanost), bolničke troškove i naknade (vrlo niska pouzdanost) i poboljšavaju li pridržavanje preporučenih praksi (niska pouzdanost) u usporedbi s uobičajenom njegom.

Datum pretraživanja dokaza

U ovaj su obnovljeni sustavni pregled uključeni dokazi objavljeni do 26. srpnja 2024. godine.