Je li prelazak na drugi antipsihotik bolji od nastavka liječenja istim lijekom kod osoba sa shizofrenijom koja ne reagira na liječenje?

Ključne poruke

• Nije jasno imaju li osobe sa shizofrenijom koja ne reagira na liječenje bolje ishode ako prijeđu na drugi antipsihotik ili nastave s istim lijekom, jer su dokazi vrlo nesigurni.
• Nekoliko istraživanja koja su se bavila ovim pitanjem značajno su se razlikovala u korištenim antipsihoticima, trajanju istraživanja i definicijama početne neodgovarajuće reakcije na liječenje.
• Potrebna su daljnja opsežna i kvalitetno provedena istraživanja kako bi se rasvijetlilo ovo važno pitanje.

Uvod

Shizofrenija je ozbiljan, dugotrajan i onesposobljavajući mentalni poremećaj. Utječe na to kako osoba misli, osjeća i ponaša se. Otprilike 1 od 100 osoba iskusi shizofreniju u nekom trenutku svog života. Muškarci i žene imaju jednaku vjerojatnost razvoja ovog poremećaja tijekom života, iako se kod muškaraca dijagnoza obično postavlja ranije.

Dosadašnje spoznaje

Antipsihotički lijekovi su primarni tretman za shizofreniju. Antipsihotici pomažu u ublažavanju simptoma koje osobe sa shizofrenijom doživljavaju, uključujući halucinacije, deluzije, dezorganizirano mišljenje i izraženu uznemirenost.

Međutim, mnoge osobe sa shizofrenijom ne reagiraju na početno liječenje antipsihoticima (što se naziva „nereagirajuća” shizofrenija). U takvim situacijama mogućnosti liječenja uključuju: dodavanje dodatnih antipsihotika, dodavanje drugih psihotropnih lijekova (odnosno lijekova za mentalne poremećaje koji nisu antipsihotici, uključujući stabilizatore raspoloženja i antidepresive), povećanje doze početnog lijeka ili prelazak na drugi antipsihotik. Međutim, još uvijek nije jasno koji je oblik liječenja najbolji.

Cilj ovog sustavnog pregleda

U ovom pregledu ispitano je poboljšava li prelazak na drugi antipsihotik, u odnosu na nastavak liječenja istim lijekom, stopu odgovora na liječenje, ublažava li opće i specifične simptome shizofrenije te dovodi li do većeg broja odustajanja od liječenja ili nuspojava (tj. neželjenih, štetnih učinaka).

Kako je proveden ovaj sustavni pregled?

Pretražena su istraživanja koja su ispitivala prelazak na drugi antipsihotik u usporedbi s nastavkom istog antipsihotika kod osoba sa shizofrenijom koje nisu reagirale na početno liječenje. Rezultati su uspoređeni i sažeti te je procijenjena razina pouzdanosti dokaza na temelju čimbenika kao što su način provođenja istraživanja i broj uključenih ispitanika.

Ključni rezultati

Pronađeno je samo 10 istraživanja koja su uključivala 997 ispitanika. Većina istraživanja bila je malog opsega. Samo su tri istraživanja imala više od 100 ispitanika.

Nisu pronađene razlike između dviju strategija (odnosno između prelaska na drugi antipsihotik i nastavka liječenja izvornim antipsihotikom) u ključnim ishodima, uključujući odgovor na lijekove, podnošljivost (mjerenu brojem osoba koje su prerano napustile istraživanja zbog nuspojava) i kvalitetu života. Međutim, dokazi su za većinu ispitanih ishoda bili vrlo nesigurni.

Ograničenja ovog pregleda

Pouzdanost dokaza je ograničeno, prvenstveno zbog malog broja uključenih istraživanja s malim brojem ispitanika. Osim toga, istraživanja su se uvelike razlikovala u pogledu testiranih antipsihotika, ustroja i trajanja istraživanja te definicija izostanka odgovora na liječenje koje su istraživači koristili. Hitno su potrebna veća, dobro osmišljena istraživanja kako bi se zdravstvenim djelatnicima pomoglo u određivanju najboljih načina liječenja osoba sa shizofrenijom koja ne reagira na liječenje.

Datum pretraživanja dokaza

U ovaj su sustavni pregled uključeni dokazi objavljeni do prosinca 2022. godine.