Dosadašnje spoznaje
Oboljeli od shizofrenije često čuju glasove ili vide stvari (haluciniraju) i imaju neobična uvjerenja (paranoje). To je bolest koja uznemiruje i iscrpljuje oboljele. Glavna terapija za shizofreniju su lijekovi antipsihotici. Flufenazin je stariji antipsihotik sintetiziran 1950-ih koji je jako učinkovit u liječenju psihotične shizofrenije. Međutim, flufenazin može uzrokovati neke ozbiljne nuspojave, posebice poremećaj kretanja, a poznato je da dovodi do snižavanja raspoloženja. Flufenazin je jeftin lijek, no pojava novih antipsihotika koji rjeđe uzrokuju nuspojave kao što je poremećaj kretanja, doveo je do smanjenja njegovog korištenja i smanjenja njegovog udjela na tržištu.

Metode
Pretražena je medicinska literatura kako bi se pronašla istraživanja objavljena do 2013. godine. Autori ovog Cochrane sustavnog pregleda literature tražili su studije u kojima su ispitanici oboljeli od shizofrenije nasumično razvrstani u skupine koje primaju na usta flufenazin ili primaju atipični antipsihotik. Uključene su četiri studije s ukupno 202 osobe oboljele od shizofrenije. U ispitivanjima je uspoređivan flufenazin s amisulpiridom risperidonom, kvetiapinom ili olanzapinom.

Rezultati
Podaci su pokazali da oralni flufenazin nema bolji ili lošiji učinak na poboljšanje mentalnog stanja u odnosu na amisulprid; no veći broj osoba koji primaju oralni flufenazin je trebao uzimati dodatni antikolinergik (lijek koji se koristi u svrhu smanjenja simptoma poput nevoljnih pokreta mišića, visokog krvnog tlaka i nesanice).

Podaci iz ispitivanja koja su usporedila oralni flufenazin s risperidonom, kvetiapinom ili olanzapinom također nisu pokazali prednost određene terapijske skupine. Samo su ispitivanjima koja uspoređuju oralni flufenazin s olanzapinom dobiveni podaci o nuspojavama. Učestalost akatizije, poremećaja kretanja, bila je slična među ispitivanim skupinama.

Kvaliteta dokaza
Dokazi iz tih nekoliko ispitivanja bili su niske kvalitete i uključuju mali broj ispitanika. To ne daje jasan uvid o tome je li oralni flufenazin bolji ili lošiji od atipičnih antipsihotika za liječenje osoba oboljelih od shizofrenije. Nisu dostupni podaci o važnim ishodima terapije kao što su učestalost relapsa, hospitalizacije, zadovoljstvo, cijena i kvaliteta života. Podatci o nuspojavama bili su loše opisani. Buduće studije trebale bi ispitati te važne ishode.

Zaključak
Flufenazin je povoljan i dostupan lijek koji će vjerojatno ostati jedna od najpropisivanijih terapija za shizofreniju širom svijeta. Međutim, trenutno dostupni dokazi iz randomiziranih kontroliranih ispitivanja koja uspoređuju njegovu učinkovitost u odnosu na atipične antipsihotike nisu jasni.