Koji lijekovi, primijenjeni na usta ili injekcijom, najbolje djeluju u liječenju plak psorijaze (kožnog stanja s uzdignutim promjenama)?

Ključne poruke

• Nakon šest mjeseci liječenja, lijekovi iz skupine bioloških lijekova pokazuju najbolji učinak u uklanjanju uzdignutih psorijatičnih promjena na koži.

• Potrebna su dugotrajnija istraživanja kako bi se procijenile koristi i mogući neželjeni učinci duljeg liječenja lijekovima koji se primjenjuju injekcijom ili oralno.

• Također, potrebno je i više istraživanja koja izravno uspoređuju ove vrste lijekova međusobno.

Uvod

Imunološki sustav štiti tijelo od mikroorganizama i stranih tvari te uništava one koje uđu. Psorijaza je imunološki poremećaj u kojem imunološki sustav ne funkcionira pravilno. Najčešće zahvaća kožu, a ponekad i zglobove. Psorijaza ubrzava stvaranje novih kožnih stanica pri čemu se formiraju uzdignute nakupine na koži koje se nazivaju plakovi. Plakovi se mogu perutati, mogu biti prekriveni ljuskama, izazivati svrbež i biti crvene boje na svijetloj koži, odnosno tamnije nijanse na tamnijoj puti. Najzastupljeniji oblik psorijaze jest plak psorijaza.

Dosadašnje spoznaje

Način liječenja ovisi o težini simptoma. Jedna do dvije od deset osoba s umjerenom ili teškom psorijazom morat će uzimati lijekove koji utječu na imunološki sustav kako bi se psorijaza kontrolirala. Takvi lijekovi pripadaju sustavnim liječenjima jer djeluju na čitavo tijelo. Obično se uzimaju na usta (peroralno) ili u obliku injekcija.

Zašto je ovo važno?

Postoje tri skupine sustavnih lijekova za psorijazu:

• Biološki lijekovi – proteini, poput protutijela, koji ciljaju interleukine i citokine (dijelove imunološkog sustava koji utječu na ponašanje stanica).

• Sintetski ciljano usmjereni lijekovi – lijekovi koje proizvode ljudi, a koji utječu na imunološke stanice (npr. apremilast).

• Neciljani lijekovi – lijekovi koji se koriste već dugo u liječenju psorijaze, poput metotreksata, ciklosporina i retinoida.

Željelo se razumjeti koristi i moguće neželjene učinke uzimanja sustavnih lijekova za psorijazu te utvrditi postoje li lijekovi koji su učinkovitiji od drugih.

Kako je proveden ovaj sustavni pregled?

Pretražena su istraživanja koja su ispitivala djelovanje sustavnih lijekova kod odraslih s umjerenom do teškom plak psorijazom.

Rezultati

Pronađena su 204 istraživanja, uključujući 26 novih istraživanja od posljednje pretrage u srpnju 2024. godine. U istraživanjima je testirano 26 različitih lijekova na ukupno 67 889 odraslih osoba s psorijazom (prosječna dob 44,4 godine), a trajala su od dva do šest mjeseci. Od 177 istraživanja koja su prijavila izvor financiranja, 157 je financirala farmaceutska industrija, dok 27 nije navelo financiranje.

Većina istraživanja uspoređivala je sustavni lijek s placebom (neaktivnim pripravkom koji izgleda jednako kao ispitivani lijek). Kao zajedničku mjeru učinkovitosti koristili su Indeks površine i težine psorijaze (PASI), promatrajući postotak bolesnika s poboljšanjem od 90 %. Malo je istraživanja izvještavalo o dobrobiti ljudi.

Uspoređeni su svi lijekovi međusobno.

Ključni rezultati

Svi ispitivani lijekovi bili su učinkovitiji od placeba za postizanje 90% poboljšanja na PASI ljestvici.

Biološki lijekovi koji ciljaju interleukine 17, 23, 12/23 i citokin TNF-α bili su učinkovitiji od ciljano usmjerenih sintetskih i neciljanih lijekova.

U usporedbi s placebom, pet bioloških lijekova pokazalo je najbolju učinkovitost (uz male razlike među njima):

• infliksimab (cilja TNF-α)

• iksekizumab, bimekizumab, xeligekimab (ciljaju interleukin-17)

• risankizumab (cilja interleukin-23)

Nisu uočene razlike u pojavnosti ozbiljnih neželjenih događaja između sustavnih lijekova i placeba. Međutim, budući da rezultati o štetnim učincima nisu dosljedno izvještavani, razina pouzdanosti je niska. Stoga postoji nesigurnost u vezi toga.

Ograničenja ovog pregleda

U usporedbi s placebom, biološki lijekovi infliksimab, kseligekimab, bimekizumab, iksekizumab i risankizumab bili su najučinkovitiji tretmani za postizanje 90%-tnog poboljšanja indeksa površine i težine psorijaze kod osoba s umjerenom do teškom psorijazom. Postoji sigurnost u rezultate za bimekizumab i umjerena sigurnost u rezultate za infliksimab, iksekizumab, kseligekimab i risankizumab.

Postoji manja sigurnost u rezultate o ozbiljnim neželjenim događajima jer ih je prijavljen mali broj.

Također postoji manja sigurnost u rezultate za neciljane lijekove zbog metodoloških nedostataka u nekim istraživanjima. Izgledno je da će se budućim istraživanjima promijeniti sadašnji rezultati.

Za dio od 26 analiziranih lijekova pronađeno je vrlo malo istraživanja. Većina ispitanika imala je tešku psorijazu na početku pa se rezultati možda ne mogu primijeniti na osobe s blažim oblicima bolesti. Svi zaključci u ovome pregledu temelje se isključivo na uzimanju lijekova u sklopu sustavnih terapija u trajanju do šest mjeseci.

Datum pretraživanja dokaza

U ovaj su sustavni pregled uključeni dokazi objavljeni do srpnja 2024. godine.

Urednička napomena: ovo je živući sustavni pregled. Živući sustavni pregledi nude novi pristup obnavljanju pregleda, takvi pregledi se kontinuirano nadopunjuju, uključujući relevantne nove dokaze čim postanu dostupni.