Što je proučavano u ovom Cochraneovom sustavnom pregledu?

Gestacijska šećerna bolest (gestacijski dijabetes melitus, GDM) je intolerancija na ugljikohidrate koja uzrokuje visoku razinu glukoze u krvi, koja je prvi put prepoznata tijekom trudnoće. Trudnice s GDM-om imaju rizik od visokog krvnog tlaka, indukcije porođaja i potrebe za carskim rezom. Njihove bebe imaju povećan rizik od velike porođajne mase, poteškoća pri porodu, respiratornog distresa, niske razine glukoze u krvi pri rođenju i žuticu koja može prouzročiti ozljedu mozga. Povećan je i rizik od dugotrajnog dijabetesa za majke, te rizik prekomjerne težine za djecu. Probiotici su mikroorganizmi koji se prirodno nalaze u hrani, u fermentiranom mlijeku, jogurtu ili kapsulama. Postoji mnogo različitih probiotika. Dva najčešće korištena su Lactobacillus i Bifidobacterium . Ako se konzumiraju u odgovarajućim količinama mogu imati zdravstvene koristi.

Zašto je ovo važno?

Probiotici moraju biti sigurni, a razina glukoze u krvi majke pažljivo se treba kontrolirati tijekom trudnoće.

Žene s dijabetesom u trudnoći mogu dobiti edukaciju o prehrani i tjelesnoj aktivnosti, uz praćenje razine glukoze u krvi, kao početni oblik liječenja. Kada je razina glukoze u krvi iznad određenog praga, ženama s dijabetesom u trudnoći prepisuju se lijekovi za snižavanje glukoze, uključujući metformin i/ili inzulin. Cilj ovog Cochraneovog sustavnog pregleda bio je utvrditi sigurnost i učinkovitost probiotika u liječenju žena s dijabetesom u trudnoći.

Koje smo dokaze pronašli?

U ovaj su sustavni pregled uključeni dokazi iz randomiziranih kontroliranih istraživanja objavljenih do srpnja 2019. godine. Pronađeno je devet istraživanja u kojima je sudjelovalo 695 žena s GDM-om. Sva istraživanja uspoređivala su probiotike s placebom. Pouzdanost dokaza ocijenjena je vrlo niskom ili niskom. Ukupni rizik od pristranosti bio je nizak do nejasan.

Sedam istraživanja je provedeno u Iranu, jedno na Tajlandu i jedno u Irskoj. Istraživanja su se provodila u bolnicama i na sveučilištima.

Nije sigurno postoji li razlika između probiotika i placeba kad se promatra: visoki krvni tlak (tri istraživanja, 256 ispitanika, dokazi niske razine pouzdanosti); carski rez (tri istraživanja, 267 žena, dokazi niske razine pouzdanosti); i bebe prevelike za gestacijsku dob (dva istraživanja, 174 ispitanika, dokazi niske razine pouzdanosti).

Nije sigurno postoji li bilo kakva razlika između probiotika i placeba za indukciju porođaja (jedno istraživanje, 127 ispitanika, dokazi vrlo niske razine pouzdanosti) i nisku razinu glukoze u krvi novorođenčeta (tri istraživanja, 177 ispitanika, dokazi niske razine pouzdanosti). Također nije sigurno postoji li razlika između probiotika i placeba za jaka krvarenja neposredno nakon poroda, debljanje tijekom trudnoće ili ukupno gestacijski porast tjelesne mase.

Nije sigurno postoji li ikakva razlika u glukozi u krvi natašte između probiotika i placeba (sedam istraživanja, 554 ispitanika). Probiotici se mogu povezati s blagim smanjenjem triglicerida i ukupnog kolesterola (četiri istraživanja, 320 ispitanika). Došlo je do smanjenja lučenja inzulina uslijed uzimanja probiotika (sedam istraživanja, 505 ispitanika). Jedno istraživanje (60 ispitanika) nije pokazalo razliku između skupina u potrebi za inzulinom.

Biomarkeri su pokazali smanjenje inzulinske rezistencije (HOMA-IR), (sedam istraživanja, 505 ispitanika) i inzulinske rezistencije i funkcije β stanica (HOMA-B) (dva istraživanja, 130 ispitanika) s probioticima. Kvantitativni indeks provjere osjetljivosti na inzulin (QUICKI) povećao se s probioticima (četiri istraživanja, 276 ispitanika).

Upalni markeri, hs-CRP (četiri istraživanja, 248 ispitanika) i interleukin 6 (dva istraživanja, 128 ispitanika) smanjeni su uz uporabu probiotika. Ukupni antioksidativni glutation je povećan (dva istraživanja, 120 ispitanika), a biomarker oksidativnog stresa malondialdehid smanjen uz uporabu probiotika (tri istraživanja, 176 ispitanika). Nije sigurno postoji li razlika u ukupnom antioksidacijskom kapacitetu (četiri istraživanja, 266 ispitanika).

Za novorođenu bebu, nije sigurno postoji li razlika između skupina za: porođajnu masu, gestacijsku dob pri rođenju, prijevremene porode, velike bebe, opseg i dužinu glave ili potrebu za prijemom na odjel za intenzivno liječenje novorođenčadi. Broj beba s visokom razinom bilirubina smanjen je uz uporabu probiotika.

Istraživanja nisu izvijestila o nuspojavama.

Što ovi rezultati znače?

Na temelju dostupnih kliničkih istraživanja, ograničeni su dokazi koji podupiru korištenje probiotika kao metode liječenja za žene s GDM-om za poboljšanje ishoda trudnoće za majke i njihove bebe. Potrebna su veća i dobro osmišljena randomizirana kontrolirana istraživanja kako bi se procijenili učinci probiotika na upravljanje razinom glukoze, a kad budu dostupna, mogu se uključiti u obnovljenu inačicu ovog sustavnog pregleda.