Koliko su učinkovite različite vrste fizikalne rehabilitacije u oporavku funkcije, ravnoteže i hoda nakon moždanog udara?

Ključne poruke

Kod osoba koje su doživjele moždani udar:

- Fizikalna rehabilitacija, u usporedbi s potpunim izostankom rehabilitacije, može pridonijeti boljem obavljanju svakodnevnih aktivnosti, lakšem pokretanju nogu, boljoj ravnoteži i sigurnijem hodu. Postoji mogućnost postizanja veće koristi ako se fizikalna rehabilitacija provodi više od 2,5 sati tjedno.

- Dodatna fizikalna rehabilitacija, uz onu uobičajenu, također može poboljšati oporavak. Što je više dodatne fizikalne rehabilitacije, to bi korist mogla biti veća.

- Rehabilitacija usmjerena na funkcionalni trening (aktivno izvođenje svakodnevnih zadataka radi stjecanja ili ponovnog usvajanja pokreta) može unaprijediti svakodnevnu aktivnost i motoričke sposobnosti.

Zašto je ovo važno?

Moždani udar može uzrokovati paralizu pojedinih dijelova tijela i poteškoće u tjelesnim funkcijama. S vremenom su razvijeni različiti pristupi fizikalnoj rehabilitaciji, utemeljeni na različitim teorijama o tome kako se ljudi oporavljaju nakon moždanog udara. Fizioterapeuti često biraju jedan određeni pristup prema vlastitom kliničkom iskustvu, no čvrsti dokazi koji bi potvrdili prednost jednog pristupa pred drugim još ne postoje. Zbog toga se tehnike koje koriste pojedini fizioterapeuti mogu znatno razlikovati (primjerice, jedan će se usredotočiti na vježbe za jačanje mišića, dok će se drugi usredotočiti na pasivne pokrete). U prošlosti se rabio niz metoda fizikalne rehabilitacije, poput Bobath koncepta, koje zajednički nazivamo neurofiziološkim pristupima jer se temelje na spoznajama i teorijama o funkcioniranju i oporavku živčanog sustava. Važno je pomoći fizioterapeutima u odabiru pristupa koji će pacijentima omogućiti najbolji mogući oporavak.

Napomena: Pojmovi fizioterapeut/fizioterapija i rehabilitacijski terapeut/rehabilitacijska terapija imaju isto značenje. U ovom sustavnom pregledu koristi se pojam „fizikalna rehabilitacija”, a osoba koja provodi rehabilitaciju je „terapeut”.

Što je proučavano u ovom sustavnom pregledu?

Željelo se saznati:

- Pospješuju li metode fizikalne rehabilitacije oporavak funkcije i pokretljivosti kod osoba nakon moždanog udara?

- Je li određena metoda fizikalne rehabilitacije učinkovitija od drugih?

Kako je proveden ovaj sustavni pregled?

Pretražena su relevantna istraživanja, takozvana randomizirana kontrolirana ispitivanja. U ovaj sustavni pregled uključena su istraživanja u kojima su ispitanici primali rehabilitaciju s ciljem poboljšanja hoda i obavljanja svakodnevnih aktivnosti. Razmatrani su različiti pristupi fizikalnoj rehabilitaciji (odnosno, program liječenja utemeljen na određenom znanstvenom obrazloženju). Ti pristupi mogu biti organizirani kao rehabilitacija koju provodi terapeut, grupna rehabilitacija ili rehabilitacija na daljinu. Terapeuti su u rehabilitaciju mogli uključiti vježbe prilagođene pojedinom pacijentu ili standardne vježbe ovisno o fazi oporavka. Iz sustavnog su pregleda isključena istraživanja u kojima je ispitivana samo jedna vrsta liječenja (npr. elektrostimulacija ili robotski uređaj za rehabilitaciju) ili ona u kojima je ispitivana isključivo funkcija ruke.

Ključni rezultati

Uključeno je 267 istraživanja s ukupno 21 838 ispitanika koji su pretrpjeli moždani udar. Istraživanja su provedena u 36 različitih zemalja, no polovica (133 istraživanja) je provedena u Kini.

U 105 istraživanja ispitivalo se je li fizikalna rehabilitacija učinkovitija od izostanka rehabilitacije. Većina istraživanja provedena je u bolničkim uvjetima u Kini, gdje fizikalna rehabilitacija nije dio rutinske njege, dok je manji broj proveden u ambulantnim uvjetima nakon što je pacijent završio rutinsku fizikalnu rehabilitaciju. Rezultati tih istraživanja upućuju na to da fizikalna rehabilitacija može pospješiti sposobnost obavljanja svakodnevnih aktivnosti, pokrete nogu, ravnotežu i hod u usporedbi s izostankom rehabilitacije.

U 56 istraživanja ispitivao se učinak dodatne fizikalne rehabilitacije. U svim su istraživanjima ispitanici primali svoju uobičajenu rehabilitaciju, no skupina ispitanika koja je pretrpjela moždani udar dobila je i dodatno liječenje temeljeno na određenom pristupu fizikalne rehabilitacije. Rezultati tih istraživanja pokazuju da dodatna rehabilitacija može pospješiti sposobnost obavljanja svakodnevnih aktivnosti, pokrete nogu, ravnotežu i hod, pri čemu više dodatne rehabilitacije može imati veću korist.

U 92 istraživanja uspoređeni su različiti pristupi fizikalnoj rehabilitaciji. Metode rehabilitacije razlikovale su se u vrsti, trajanju te značajkama ispitanika (npr. različito vrijeme proteklo od moždanog udara). Rezultati pokazuju da rehabilitacija usmjerena na funkcionalni trening može pospješiti sposobnost obavljanja svakodnevnih aktivnosti i pokrete nogu (ali ne i ravnotežu ili hod). Neurofiziološki pristupi fizikalnoj rehabilitaciji mogu biti manje učinkoviti u poboljšanju svakodnevnih aktivnosti od drugih pristupa (ali nema razlike u ostalim ishodima).

U svim je navedenim usporedbama zabilježeno vrlo malo podataka o mogućim nuspojavama fizikalne rehabilitacije.

Samo u nekoliko istraživanja uključena su dugoročna kontrolna mjerenja nakon završetka rehabilitacije.

Ograničenja ovog pregleda

Istraživanja uključena u ovaj sustavni pregled znatno su se razlikovala u značajkama ispitanika, primijenjenim intervencijama, ishodima i načinima usporedbe. Postoji mogućnost da su na rezultate utjecale i geografske te kulturne razlike. Općenito je izvještavanje o pojedinostima istraživanja bilo vrlo niske kvalitete. Zbog navedenih je čimbenika pouzdanost rezultata statističkih analiza u ovom sustavnom pregledu ograničena.

Datum pretraživanja dokaza

U ovaj su sustavni pregled uključeni dokazi objavljeni do studenog 2022. godine. Malo je vjerojatno da bi istraživanja objavljena nakon studenoga 2022. godine utjecala na zaključke ovog sustavnog pregleda.