Zašto je ovo pitanje važno?

Kako bi suzbili pandemiju bolesti COVID-19 i njen utjecaj na zdravlje, različite su države poduzele različite mjere. U mnogim je državama zatvaranje škola bila jedna od najranijih mjera. Do sredine travnja 2020. godine, 192 države su zatvorile škole, što je utjecalo na više od 90% svjetske populacije učenika i studenata. To je snažno poremetilo školske, obiteljske i radne navike, s vrlo vjerojatnim negativnim učincima koji uključuju:

- pogoršanje fizičkog i mentalnog zdravlja djece i adolescenata;
- povećanje nejednakosti između djece i adolescenata iz siromašnih i bogatijih obitelji;
- mogući gubitak posla roditelja i nesigurnost vezana uz posao;
- mogući gubitak roditeljske ekonomske produktivnosti.

Zbog mogućih negativnih učinaka zatvaranja škola, škole su ponovno otvorene u mnogim državama. Kako bi se spriječio prijenos bolesti između učenika te između zaposlenika i učenika, pa i šire, uspostavljen je niz epidemioloških mjera u školama. Te mjere uključuju:

- obavezno nošenje maski i pranje ruku kod učenika i zaposlenika;
- prilagodba školskih aktivnosti (na primjer, zabrana pjevanja na satovima glazbenog odgoja);
- poboljšanje sustava ventilacije; i
- probir na bolest COVID-19.

Do danas, malo je poznato koje su mjere s ciljem suzbijanja bolesti COVID-19 procijenjene, i na koji način. Važno je to otkriti kako bi se na vrijeme mogli usporediti učinci različitih mjera i na tome temeljiti buduće ponašanje i smjernice.

Autori ovog pregleda željeli su pronaći i procijeniti dokaze o mjerama za suzbijanje bolesti COVID-19 u školama. Cilj ovog rada je postaviti temelje budućeg preglednog rada o učinkovitosti navedenih mjera. Ovaj će pregled biti izvor informacija za razvoj smjernica Svjetske zdravstvene organizacije.

Način pretrage i procjene dokaza

Autori su tražili istraživanja koja su procjenjivala učinak intervencija u školama s ciljem suzbijanja bolesti COVID-19. U pregled su uključena istraživanja različitog ustroja i niz ishoda, kao što su:

- prijenos zaraznih bolesti;
- drugi štetni ili poželjni učinci na zdravlje;
- šire posljedice za društvo, gospodarstvo i stanovništvo.

Autori su zatim istraživanja svrstali u skupine na temelju njihove međusobnih sličnosti ili razlika. To je omogućilo procjenu:

- ustroja istraživanja kojima je analiziran učinak mjera do sada;
- lokacija na kojima su istraživanja provedena;
- oblika intervencija koje su procijenjene; i
- ishoda koji su analizirani.

Ključni rezultati

Autori su pronašli 42 istraživanja.

Vrste israživanja

Trideset i jedno istraživanje koristilo je matematičke modele kako bi predvidjelo učinak mjera na populaciju. Dva su istraživanja bila eksperimentalnog ustroja, u kojem su istraživači podijelili ispitanike ili zajednice u skupine kako bi procijenili učinak različitih mjera. Devet je istraživanja bilo opažajno, pri čemu su istraživači pratili učinak intervencije.

Okružje istraživanja

Istraživanja su provedena u Europi (20 istraživanja), Sjevernoj i Južnoj Americi (13 istraživanja), na Zapadnom Pacifiku (6 istraživanja), i na Istočnom Mediteranu (1 istraživanje). Većina istraživanja mjerila je učinak mjera u više od jednog okružja (primjerice, u osnovnim i srednjim školama). Tri istraživanja su se usmjerila samo na srednje škole.

Vrste intervencije

Istraživanja su procjenjivala tri vrste mjera:

1. Promjene u organizaciji rada s ciljem smanjenja širenja virusa SARS-CoV-2 (36 istraživanja): te promjene uključuju:

- mjere s ciljem smanjenja rizika prijenosa bolesti između osoba koje dolaze u međusobni kontakt (poput maski za lice ili pravila o održavanju socijalne distance); i
- mjere s ciljem smanjenja mogućnosti za kontakt (na primjer, promjena vremena dolaska, odmora ili odlaska iz škole).

2. Strukturne ili okolišne mjere s ciljem smanjenja širenja virusa SARS-CoV-2 (11 istraživanja): na primjer, podjela školskog igrališta ili poboljšanja cirkulacije zraka.

3. Nadzor i druge mjere s ciljem prepoznavanja infekcije virusom SARS-CoV-2 (19 istraživanja): što uključuje:

- testiranje, praćenje i probir osoba za pojavu simptoma; i
- izolaciju potvrđenih ili karantenu sumnjivih slučajeva.

Promatrani ishodi

Istraživanja su procjenjivala učinak mjera na:

- prijenos virusa SARS-CoV-2 (29 istraživanja), uključujući i broj novih slučajeva ili prosječan broj osoba kojima će jedna zaražena osoba prenijeti virus (reprodukcijski broj R);
- korištenje zdravstvenih usluga (8 istraživanja), primjerice, broj hospitalizacija;
- drugi zdravstveni ishodi (3 istraživanja), primjerice rizik od razvoja atopijskog dermatitisa ruku; i
- društveni, ekonomski i drugi ishodi na razini populacije (5 istraživanja), uključujući i troškove.

Što ovi rezultati znače?

Do danas je procijenjen širok spektar školskih mjera osmišljenih da suzbiju širenje bolesti COVID-19. Da bi ih procijenili, istraživači su koristili različite metode i istraživali različite ishode. Ovaj je pregled važan prvi korak u procjeni dostupnih dokaza koji će poslužiti kao temelj budućim preglednim radovima na ovu temu.