Čimbenici koji utječu na to pridržavaju li se zdravstveni radnici smjernica za sprječavanje zaraze i kontrolu zaraznih bolesti dišnog sustava

Cilj Cochraneovog sustavnog pregleda

Ovaj je pregled jedan u nizu brzih pregleda koje su suradnici Cochranea pripremili za informiranje o pandemiji COVID-19 u 2020. godini. Cilj ovog Cochraneovog sustavnog pregleda kvalitativnih istraživanja („sinteza kvalitativnih dokaza“) bio je istražiti čimbenike koji utječu na to prate li zdravstveni djelatnici smjernice za sprječavanje i kontrolu infekcija (engl. infection prevention and control, IPC smjernice) zaraznih bolesti dišnog sustava. Kako bismo odgovorili na to pitanje, pretražili smo i analizirali kvalitativna istraživanja o ovoj temi.

Ključni rezultati

Zdravstveni djelatnici ukazuju na nekoliko čimbenika koji utječu na njihovu sposobnost i spremnost da slijede IPC smjernice pri radu sa zaraznim bolestima dišnog sustava. Oni uključuju čimbenike povezane sa samim smjernicama i načinom na koji su priopćene, podršku rukovoditelja, kulturu i običaje na radnom mjestu, obuku, fizički prostor, dostupnost osobne zaštitne opreme (eng. personal protective equipment, PPE) i povjerenje u nju, te želju za pružanjem dobre njege pacijenata. U pregledu je također naglašena važnost uključivanja cijelog osoblja objekta, uključujući pomoćno osoblje, u provedbi IPC smjernica.

Što je proučavano u ovom sustavnom pregledu?

Kada zarazne bolesti dišnog sustava postanu široko rasprostranjene, kao tijekom pandemije COVID-19, još je važnije da zdravstveni radnici koriste IPC smjernice. Te smjernice uključuju uporabu PPE-a, kao što su maske, štitnici za lice, rukavice i ogrtači; odvajanje bolesnika s infekcijama dišnog sustava od ostalih; i strože rutine čišćenja. Uvid u to kako zdravstveni radnici gledaju na i doživljavaju ove smjernice mogu pomoći vlastima i zdravstvenim ustanovama da nauče kako najbolje podržati zdravstvene djelatnike da ih provedu.

Ključni rezultati ovog sustavnog pregleda

Pronašli smo 36 značajnih istraživanja i uključili 20 tih istraživanja za analizu. 10 istraživanja bilo je iz Azije, 4 iz Afrike, 4 iz Sjeverne Amerike i 2 iz Australije. Istraživali su stavove i iskustva medicinskih sestara, liječnika i ostalih zdravstvenih djelatnika kada su se borili sa SARS-om, H1N1, MERS-om, tuberkulozom ili sezonskom gripom. Većina tih zdravstvenih djelatnika radila je u bolnicama; drugi su radili u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i skrbi u zajednici.

Ovaj sustavni pregled ukazao je na nekoliko čimbenika koji su utjecali na pridržavanje zdravstvenih radnika IPC-ovim smjernicama. Sljedeći čimbenici temelje se na nalazima koji su procijenjeni kao umjerene do visoke razine pouzdanosti.

Zdravstveni radnici osjećali su se nesigurno kada su lokalne smjernice bile dugačke, nejasne ili nisu bile u skladu s nacionalnim ili međunarodnim smjernicama. Osjećali su se zatrpani poslom kada su se lokalne smjernice neprestano mijenjale. Također su opisali kako su IPC strategije dovele do povećanog radnog opterećenja i zamora, na primjer jer su morali koristiti osobnu zaštitnu opremu i poduzimati dodatna čišćenja. Zdravstveni radnici opisali su kako je na njihov odziv na IPC smjernice utjecala razina podrške koju su osjećali od svog rukovoditeljskog tima.

Ključnom se smatra komunikacija o IPC smjernicama. No, zdravstveni djelatnici ukazali su na nedostatak treninga o samoj infekciji i o tome kako koristiti osobnu zaštitnu opremu. Također su smatrali da je problem kad obuka nije bila obavezna.

Ključnim se smatralo i osiguravanje dovoljno prostora za izoliranje pacijenata. Premalo izolacijskih soba, predsoblja (male sobe koje vode iz hodnika u izolacijsku sobu) i tuš kabina predstavljalo je poteškoće. Ostale važne praktične mjere koje su opisali zdravstveni djelatnici uključuju smanjenje prenapučenosti, brzo praćenje zaraženih pacijenata, ograničavanje posjetitelja i omogućavanje jednostavnog pristupa prostorima za pranje ruku.

Nedostatak osobne zaštitne opreme ili oprema loše kvalitete ozbiljno je brinulo zdravstvene radnike i rukovoditelje. Oni su također naglasili potrebu prilagodbe količine zaliha tijekom nastavka epidemije infekcije.

Zdravstveni radnici vjerovali su da su pobliže slijedili IPC-ove smjernice kad su vidjeli vrijednost istih. Drugi zdravstveni radnici osjećali su se motivirani slijediti upute zbog straha da će zaraziti sebe i svoje obitelji ili zbog toga što su se osjećali odgovornima za svoje pacijente. Nekim je zdravstvenim radnicima bilo teško koristiti maske i drugu opremu kada su se pacijenti osjećali izolirani, uplašeni ili stigmatizirani. Zdravstveni radnici otkrili su da su maske i druga oprema neugodni za upotrebu. Kultura na radnom mjestu također bi mogla utjecati na to jesu li zdravstveni radnici slijedili IPC smjernice ili ne.

Zdravstveni radnici ukazali su na važnost uključivanja cijelog osoblja, uključujući osoblje za čišćenje, vratare, kuhinjsko osoblje i ostalo pomoćno osoblje u primjeni IPC smjernica.

Koliko je ažuran ovaj Cochraneov sustavni pregled?

U ovaj su sustavni pregled uključeni su dokazi objavljeni do ožujka 2020. godine.

Bilješka o prijevodu: 

Hrvatski Cochrane
Prevela: Ivana Trstenjak
Ovaj sažetak preveden je u okviru volonterskog projekta prevođenja Cochrane sažetaka. Uključite se u projekt i pomozite nam u prevođenju brojnih preostalih Cochrane sažetaka koji su još uvijek dostupni samo na engleskom jeziku. Kontakt: cochrane_croatia@mefst.hr

Tools
Information
Share/Save