Glasovni zapis: Čimbenici koji utječu na provedbu smjernica o prevenciji i kontroli respiratornih zaraznih bolesti

Cochrane proizvodi niz brzih sustavnih pregleda da pomogne vlastima odgovoriti na pandemiju. Jedan od ovih sustavnih pregleda proučio je mišljenje zdravstvenih djelatnika o mjerama prevencije i kontrole zaraze. Pitali smo Catherine Houghton, s Nacionalnog Sveučilišta Irske, u Galway-u, da opiše ključne nalaze, objavljene u travnju 2020. 

- Pročitajte prijepis

Andrija: Dobar dan! Ja sam dr. sc. Andrija Babić, specijalizant hitne medicine iz Zavoda za hitnu medicinu Splitsko- dalmatinske županije i član hrvatskog Cochrane-a. Cochrane proizvodi niz brzih sustavnih pregleda da pomogne vlastima odgovoriti na pandemiju. Jedan od ovih sustavnih pregleda proučio je mišljenje zdravstvenih djelatnika o mjerama prevencije i kontrole zaraze. Pitali smo Catherine Houghton, s Nacionalnog Sveučilišta Irske, u Galway-u, da opiše ključne nalaze, objavljene u travnju 2020. 

Irena: U ovakvim vremenima, svjesni smo više nego ikad o ogromnoj ulozi naših zdravstvenih djelatnika. Smjernice za spriječiti i kontrolirati zarazne bolesti ključne su za zaštitu zdravstvenih djelatnika, njihovih pacijenata, članova obitelji i prijatelja. Smjernice obuhvaćaju stvari poput uporabe osobne opreme, uključujući maske, vizire, rukavice i odijela, odvajanja pacijenata s respiratornim infekcijama od drugih; kao i strože mjere čišćenja.
Rabili smo metodu kvalitativne sinteze dokaza da bismo saznali što pomaže, a što odmaže zdravstvenim djelatnicima kada rabe ove smjernice za respiratorne zarazne bolesti. Ova metoda nam omogućuje da sažmemo rezultate pojedinih istraživanja na način koji prikazuje stvarna iskustva u različitim okruženjima.
Našli smo 36 relevantnih istraživanja, a analizirali smo 20. Deset su bila iz Azije, četiri iz Afrike, četiri iz središnje i Sjeverne Amerike i dva iz Australije. Istraživanja su ispitala mišljenja medicinskih sestara, liječnika, i drugih zdravstvenih djelatnika o postupanju sa zaraznim respiratornim bolestima poput SARS, MERS, tuberkuloze i influence. Većina ispitanika radila su u bolnicama, ali neki su radili u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i u zajednici.
Pronašli smo nekoliko važnih čimbenika koji su utjecali na pridržavanje zdravstvenih djelatnika smjernicama. Iz perspektive organizacije, osoblje je zbunilo kada su smjernice bile previše duge ili nejasne ili ukoliko su se razlikovale od nacionalnih ili međunarodnih smjernica. Smjernice su se često mijenjale i to je trebalo komunicirati na lako dostupan način zauzetom osoblju. Zdravstveno osoblje je opisivalo kako je njihova reakcija na smjernice bila pod utjecajem stupnja podrške njihove uprave, i kako je ovisilo o tome je li uprava uzela u obzir dodatni posao i opterećenje rada sa zaštitnom opremom. Povrh toga, nedostatak zaštitne opreme, ili zaštitna oprema loše kvalitete, dodatno je zabrinjavala zdravstveno osoblje pa su naglasili važnost prilagođavanja zaliha opreme stanju pandemije, odnosno planiranja u naprijed.
Zdravstveni djelatnici naglasili su potrebu za edukaciju o samoj infekciji kao i o pravilnoj uporabi zaštitne opreme. Ova edukacija je bila važna za svo osoblje, uključujući čistače, portire i kuhinjsko osoblje, da bi se osiguralo pridržavanje smjernicama. Na koncu, kultura na radnom mjestu koja cijeni pridržavanje smjernica može utjecati na to hoće li zdravstveni djelatnici slijediti smjernice ili ne.
Okruženje je također postavilo prepreke pridržavanju smjernica. Dovoljno prostora za izolaciju pacijenata je smatrano vitalnim, uključujući i potrebu za sobama za izolaciju i čekaonicama, kao i kupatilima s tuševima za osoblje. Druge važne praktične potrebe su uključivale izbjegavanje prenapučenosti, brzo prosljeđivanje zaraznih pacijenata, ograničavanje posjeta, i omogućavanje laganog pristupa objektima za pranje ruku.
Za pojedine radnike, vjerovanje u vrijednosti i učinkovitost smjernica pomoglo je kod pridržavanja. Zdravstveni djelatnici bili su motivirani pridržavati se smjernica iz straha da zaraze sebe ili članova obitelji, ili zato što su se osjećali odgovornim za svoje pacijente. Neki su se brinuli da nošenje zaštitne opreme, poput maski, može prestrašiti ili stigmatizirati pacijente. 
Konačno, da bismo olakšali svima pristup našim ključnim porukama, napravili smo sažetak naših dokaza koji postavlja pitanja za rukovoditelje i ustanove za razmatranje kod primjene smjernica. Ovo će im omogućiti da pruže potrebnu podršku za provođenje smjernica od strane zdravstvenih djelatnika da bi se rizik od zaraznih respiratornih bolesti sveo na minimum. 

Andrija: Hvala Irena. Ako želite pročitati cijeli sustavni pregled, besplatno je dostupan online. Idite na Cochrane Library.com i tražite 'zdravstveni djelatnici I IPC smjernice'. Tu ćete ga naći kao i sažetak dokaza. 

Prevela: Irena Zakarija-Grković
Lektorirao: Matko Marušić
Čitali: Irena Zakarija-Grković i Andrija Babić
Snimio: Teo Peričić

Zatvorite transkript