Ključne poruke

• Istraživanja u ovom pregledu ukazuju na to da je testiranje na BK poliomavirus u uzorcima krvi pouzdan alat za otkrivanje BKPyVAN-a.

• Koristeći razinu BK virusa u krvi od 10 000 ili više kopija/mL, šanse za propuštanje dijagnoze BKPyVAN-a bile su 6 pacijenata na 1000, a pogrešna dijagnoza BKPyVAN-a kada ga pacijent nije imao bile su 48 na 1000.

• Koristeći razinu BK virusa u krvi od 2000 ili više kopija/mL, šanse za propuštanje dijagnoze BKPyVAN-a bile su 5 pacijenata na 1000, a pogrešna dijagnoza BKPyVAN-a kada ga pacijent nije imao bile su 115 na 1000.

Uvod

BK poliomavirus uzrokuje simptome nalik prehladi, obično pogađa ljude u djetinjstvu, a više od 80% ljudi bilo je izloženo virusu. Ovaj virus može trajno opstati u bubregu i obično ne izaziva bolest, osim ako je imunološki sustav oslabljen kao što je slučaj kod primatelja presađenog bubrega. BK poliomavirus može se replicirati i dodatno oštetiti transplantat bubrega, što nazivamo BKPyVAN.

Dosadašnje spoznaje

Jedan od načina da se to otkrije je biopsija bubrega (gdje se šuplja igla umetne u bubreg kako bi se uzeo vrlo mali uzorak za testiranje). Međutim, ova je metoda invazivna i nije uvijek savršena jer igla može promašiti dio bubrega zahvaćen virusom. Ostale metode uključuju testiranje prisutnosti DNK virusa u uzorcima krvi i urina pomoću tzv. QNAT testa. Neprepoznavanje BKPyVAN-a kada je prisutan (lažno negativan rezultat testa) može rezultirati pogoršanjem funkcije bubrega i mogućom potrebom za povratkom na dijalizu. Netočna dijagnoza kada osoba nema infekciju (lažno pozitivan rezultat testa) može uzrokovati nepotrebno smanjenje imunosupresije (lijekovi koji sprječavaju njihovo tijelo da se bori ili odbaci novi bubreg), čime se povećava rizik od odbacivanje presađenog bubrega.

Što je proučavano u ovom sustavnom pregledu?

Željelo se saznati koliko je precizno QNAT testiranje na količinu BK virusa u krvi ili urinu za dijagnosticiranje BKPyVAN-a. Također se željelo utvrditi kolika količina BK virusa u krvi ili mokraći može predvidjeti ima li osoba doista BKPyVAN.

Kako je proveden ovaj sustavni pregled?

Pretražena su sva istraživanja koja su proučavala QNAT testiranje za dijagnosticiranje BKPyVAN-a kod ljudi kojima je presađen bubreg ili kombinacija bubrega i gušterače. Rezultati su uspoređeni i sažeti te je procijenjena razina pouzdanosti dokaza na temelju čimbenika kao što su način provođenja istraživanja i broj uključenih ispitanika.

Ključni rezultati

Trideset i jedno istraživanje (6559 osoba) bilo je uključeno u ovaj pregled. Istraživanja su provedena u Južnoj Aziji i azijsko-pacifičkoj regiji, Sjevernoj Americi, Južnoj Americi i Europi. Dvadeset i šest istraživanja uključilo je osobe samo s presađenim bubregom, četiri istraživanja uključila su samo primatelje transplantata bubrega i gušterače, a jedno istraživanje uključilo je primatelje transplantata bubrega, bubrega i gušterače i bubrega i jetre. Svi primatelji transplantacije imali su najmanje 18 godina.

Rezultati upućuju na to da bi se u teoriji, kada bi se koristila razina u krvi od 10 000 ili više kopija BK virusa/mL za odlučivanje ima li osoba BKPyVAN, među 1000 primatelja bubrega njih 37 dijagnosticiralo kao da imaju BKPyVAN. Međutim, 6 bi bilo pogrešno klasificirano kao da nemaju BKPyVAN. Od 957 klasificiranih kao da nemaju BKPyVAN, 48 pozitivnih pacijenata bilo bi pogrešno klasificirano kao da nemaju BKPyVAN. Kada bi se krvna razina BK virusa spustila na 2000 ili više virusnih kopija/mL, kod 38 bi se dijagnosticirao BKPyVAN, a kod 5 pozitivnih pacijenata ne bi, dok bi 115 bilo pogrešno klasificirano kao da imaju BKPyVAN.

Ograničenja ovog pregleda

Istraživanja ukazuju na to da je testiranje na BK poliomavirus u uzorcima krvi pouzdan alat za probir BKPyVAN-a.

Nije jasno je li korištenje QNAT-a na uzorcima urina pouzdana metoda za dijagnosticiranje BKPyVAN-a.

Datum pretraživanja dokaza

U ovaj su sustavni pregled uključeni dokazi objavljeni do lipnja 2023. godine.