Mogu li epidemiološke mjere u međunarodnom prometu spriječiti širenje pandemije COVID-19?

Što su epidemiološke mjere u međunarodnom putovanju?

Epidemiološke mjere u međunarodnom prometu uključuju različite aktivnosti povezane s međunarodnim putovanjima, kako bi se spriječilo širenje bolesti COVID-19. Mjere uključuju:

- zatvaranje međunarodnih granica kako bi se spriječilo putovanja iz jedne u drugu državu;

- ograničavanje putovanja iz ili u neke države, naročito one u kojima je bolest jako raširena;

- pregled ili testiranje putnika koji prelaze granicu ako imaju simptome ili ako su bili u kontaktu sa zaraženom osobom;

- karantenu za putnike koji ulaze u državu, odnosno uvođenje obveze boravka tih putnika u vlastitom domu ili na drugom određenom mjestu neko vrijeme.

Cilj Cochraneovog sustavnog pregleda

Autori su željeli saznati koliko su učinkovite epidemiološke mjere u međunarodnom prometu u sprječavanju širenja bolesti COVID-19.

Kako je proveden ovaj sustavni pregled?

Autori su potražili istraživanja koja su procijenila učinak ovih mjera na širenje bolesti COVID-19. Uključena su ona istraživanja koja su procijenila koliko su slučajeva bolesti COVID-19 mjere spriječile ili otkrile, i jesu li te mjere utjecale na širenje bolesti. Istraživanja su mogla uključiti ljude različite dobi, bilo gdje. Uključena su istraživanja bilo kojeg ustroja, uključujući ona koja koriste podatke „iz stvarnog života“ (opažajna, opservacijska istraživanja) i ona koja se temelje na podacima iz modela nastalih na temelju računalnih simulacija.

Ovo je prvo obnavljanje ovog sustavnog pregleda. Ovaj pregled uključuje samo istraživanja o bolesti COVID-19 koja su objavljena do 13. studenog 2020. godine.

Rezultati

Autori su pronašli 62 istraživanja. Većina (49) istraživanja bila su temeljena na modelima; samo je 13 istraživanja koristilo podatke iz stvarnog života (opažajna istraživanja). Istraživanja su se odvijala širom svijeta i u različitim fazama pandemije. Razine proširenosti bolesti COVID-19 bile su različite među zemljama.

Većina istraživanja uspoređivala je trenutno važeće epidemiološke mjere i izostanak istih. Neka su istraživanja bila temeljena na računalnim modelima i usporedila su trenutne epidemiološke mjere s drugim mogućim mjerama, kako bi se vidio učinak postrožavanja ili opuštanja mjera, ili njihov učinak zajedno s drugim mjerama.

Ključni rezultati

Neki od rezultata ovog pregleda su:

Epidemiološke mjere koje smanjuju ili prekidaju međunarodna putovanja (31 istraživanje temeljeno na modelima)

Većina je istraživanja pokazala kako ograničenja koja smanjuju ili zaustavljaju međunarodni promet sprječavaju širenje bolesti, ali učinak ovih mjera u istraživanjima je varirao od manjeg ka većem. Uz to, neka istraživanja nisu pronašla nikakav učinak. Istraživanja su također procijenila da ovakve mjere odgađaju izbijanje bolesti, a taj je učinak varirao od jednog do 85 dana u različitim istraživanjima.

Probir na granicama (13 istraživanja temeljeno na modelima i 13 opažajnih istraživanja)

Ova su istraživanja procjenjivala učinak probira na granicama, uključujući i testiranje osoba sa simptomima ili onih koji su potencijalno bili izloženi koronavirusu, ili testiranje osoba prije ili nakon putovanja.

Istraživanja temeljena na modelima su pokazala da probir na temelju simptoma ili moguće izloženosti virusu smanjuje uvezene ili izvezene slučajeve bolesti i odgađa izbijanje bolesti. Takva su istraživanja procijenila da bi probir uspješno prepoznao od 1% do 53% slučajeva. Opažajna su istraživanja pokazala širok raspon otkrivenih slučajeva, od 0% do 100%, pri čemu je većina istraživanja izvijestila o manje od 54% otkrivenih slučajeva.

Za probir temeljen na testiranju, istraživanja su izvijestila da testiranje putnika smanjuje uvezene ili izvezene slučajeve te sveukupan broj slučajeva. Takva su istraživanja pokazala da je udio otkrivenih slučajeva varirao od 58% do 90%. Ova se razlika može objasniti različitim vremenima testiranja.

Karantena (12 istraživanja temeljena na modelima)

Sva su istraživanja pokazala da karantena može biti korisna, ali veličina ovog učinka se razlikovala od istraživanja do istraživanja (od malog do velikog učinka). Istraživanja temeljena na modelima, na primjer, predvidjela su da karantena može spriječiiti od 450 do 64,000 slučajeva. Razlike u učincima mogu ovisiti o tome koliko su dugo ljudi bili u karanteni i koliko su se držali uputa.

Karantena i probir na granicama (7 istraživanja temeljena na modelima i 4 opažajna istraživanja)

Većina istraživanja ukazuje na koristan učinak karantene i probira na granicama, ali veličina ovog učinka se razlikovala između istraživanja. Na primjer, opažajna su istraživanja izvijestila kako bi se na ovaj način otkrilo od 68% do 92% slučajeva. Razlike u učinku mogu ovisiti o tome koliko su dugo ljudi bili u karanteni i koliko su se često testirali dok su bili izolirani.

Koliko su pouzdani ovi rezultati?

Naše povjerenje u ove rezultate je ograničeno. Većina je istraživanja temeljena na računalnim predviđanjima (modelima), pa nam nedostaju dokazi iz stvarnog života. Nadalje, nije sigurno da su modeli koristili ispravne početne podatke pa je pouzdanost za dokaze o ograničenjima putovanja i mjeri karantene vrlo niska. Neka su istraživanja brzo objavljena kao „pre-print“ verzije članaka. Pre-print verzije članaka ne prolaze uobičajene stroge provjere kao istraživanja objavljena u znanstvenim časopisima, pa nije jasno koliko su pouzdani. Također, istraživanja su se međusobno jako razlikovala, kao i rezultati, ovisno o vrsti epidemioloških mjera (npr. načinu probira), načinu primjene i provođenju mjera, brojnosti prekograničnih putovanja, razine proširenosti bolesti u zajednici te drugim primijenjenim nacionalnim epidemiološkim mjerama.

Zaključak

Ukupno gledano, epidemiološke mjere u međunarodnom prometu mogu pomoći u smanjenju širenja bolesti COVID-19 između država. Ograničavanje prekograničnih putovanja može biti korisna mjera. Probir putnika na temelju simptoma vrlo vjerojatno neće otkriti mnoge slučajeve bolesti; testiranje može biti učinkovito ali ako se provodi po dolasku u državu također neće uspješno otkriti mnoge slučajeve bolesti. Karantena u trajanju od najmanje 10 dana može spriječiti putnike da prošire COVID-19 i može biti učinkovitija ako se primjeni zajedno s drugom mjerom, kao što je testiranje, naročito ako se ljudi drže uputa.

Buduća istraživanja bi trebala bolje izvijestiti o svojim rezultatima. Više bi se istraživanja trebalo osloniti na dokaze iz stvarnog života, i istraživanja bi trebala procijeniti moguće koristi i rizike epidemioloških mjera povezanih s putovanjima za pojedince i za društvo u cjelini.

Bilješke prijevoda: 

Hrvatski Cochrane. Preveo: Marin Viđak. Ovaj sažetak preveden je u okviru volonterskog projekta prevođenja Cochrane sažetaka. Uključite se u projekt i pomozite nam u prevođenju brojnih preostalih Cochrane sažetaka koji su još uvijek dostupni samo na engleskom jeziku. Kontakt: cochrane_croatia@mefst.hr

Tools
Information
Share/Save