Dosadašnje spoznaje

Osobe oboljele od demencije postupno razvijaju poteškoće s memorijom, govorom i svakodnevnim aktivnostima. Demencija je često povezana s emocionalnim i ponašajnim tegobama te može dovesti do smanjena kvalitete života. U kasnijem stadiju demencije oboljeli mogu imati poteškoća prilikom komuniciranja riječima, ali čak i kad više ne mogu govoriti, oni mogu i dalje pjevušiti ili svirati uz glazbu. Terapija glazbom (muzikoterapija) stoga može biti osobito pogodna za osobe s demencijom. Glazbeni terapeuti su posebno kvalificirani za rad s pojedincima ili grupama ljudi, koristeći glazbu pomažu u ispunjavanju njihovih fizičkih, psiholoških i društvenih potreba. Drugi stručnjaci također mogu biti obučeni za pružanje sličnih tretmana.

Cilj ovog Cochrane sustavnog pregleda

Željeli smo vidjeti da li postoje dokazi da liječenje muzikoterapijom poboljšava emocionalno blagostanje i kvalitetu života osoba s demencijom. Također smo tražili dokaze o utjecajima na emocionalne, ponašajne, društvene ili kognitivne (npr. razmišljanje i pamćenje) poteškoće kod osoba s demencijom.

Kako je provedeno istraživanje?

Tražili smo studije u kojima su osobe s demencijom nasumce raspodijeljene u skupinu liječenu muzikoterapijom ili u usporednu skupinu, te smo tražili studije u kojima su mjerene bilo koje mjere ishoda koje nas zanimaju. Usporedne skupine nisu trebale imati poseban tretman ili su im mogle biti ponuđene neke druge aktivnosti. Studije su morale pružiti najmanje pet ponavljanja tretmana, jer smo smatrali da manje tretmana od toga vjerojatno neće imati velik utjecaj. Ako smo procijenili da su ispitivanja bila dovoljno slična, kombinirali smo njihove rezultate statističkim analizama kako bismo što točnije procijenili učinak liječenja.

Rezultati

Našli smo sedamnaest studija koje su uključene u pregled te smo uspjeli kombinirati rezultate za barem neke ishode kod 620 osoba. Sve osobe uključene u studije su živjele u domovima za njegu. Uključene su osobe sa različitim poteškoćama demencije. Neke studije su uspoređivale tretmane muzikoterapije s uobičajenom skrbi, a neke s drugim aktivnostima, poput kuhanja ili slikanja. Na pouzdanost rezultata utjecali su varijabilnost kvalitete studija i izvješća. Prvo smo pregledali rezulate prikuljene po završetku terapije. Na temelju rezultata smo umjereno sigurni kako muzikoterapija poboljšava simptome depresije, ali ne pomaže u agitiranom ili agresivnom ponašanju. Bili smo manje sigurni u naše rezultate o emocionalnom blagostanju, uključujući kvalitetu života, sveukupne probleme ponašanja i kognicije, na čije ishode bi muzikoterapija mogla imati malo ili nimalo utjecaja. Pouzdanost rezultata djelovanja na anksioznost i socijalne interakcije je vrlo mala. Neke su studije također istraživale da li postoji trajan učinak četiri tjedna ili više nakon završetka liječenja. Međutim, bilo je malo podataka i rezultati su bili vrlo nepouzdani. Daljnje studije vjerojatno će imati značajan utjecaj na ono što znamo o učincima muzikoterapije za osobe s demencijom te je stoga važno nastaviti s istraživanjem.