Ključne poruke

• Edukacija licem u lice za pojedince i grupe može smanjiti težinu ekcema. Korištenje tehnologije za provođenje edukacije, kao što je internet, može imati mali ili nikakav učinak na težinu bolesti.

• Korištenje medicinskih sestara umjesto dermatologa za provođenje grupne edukacije može imati niže troškove i biti jednako učinkovito.

• Okolnosti pojedinaca razlikuju se i to će utjecati na način pružanja informacija i način na koji se one primaju. Edukativne i psihološke intervencije za osobe s ekcemom trebale bi se razvijati na temelju preferencija pacijenata i njegovatelja kako bi se koristile. Ispitanike uključenih istraživanja treba pratiti (vrlo) dugoročno, uzimajući u obzir da „dugoročno” za osobu s ekcemom može značiti cijeli život, a ne samo trajanje istraživanja.

Uvod

Ekcem (poznat i kao atopijski dermatitis) neugodno je, vidljivo stanje kože koje svrbi. Puno različitih čimbenika može pogoršati ekcem, poput hrane, peludi, grinja, stresa, sezonskih promjena i zagađenja. Češanje kože može pojačati svrbež, smanjiti šanse za uspjeh liječenja i oštetiti kožu.

Dosadašnje spoznaje

Život s ekcemom može biti složen. Obično se liječi izbjegavanjem „okidača” i iritansa te primjenom hidratantnih (emolijensa) ili medicinskih (lokalnih kortikosteroida ili inhibitora kalcineurina) krema i losiona. Edukacija i psihološke tehnike mogu pružiti informacije za upravljanje utjecaja ekcema.

Edukacija se može provoditi na različite načine, primjerice kroz individualne ili grupne sesije koje mogu voditi liječnici ili sami pacijenti. Sesije se mogu provoditi uživo ili putem interneta. Mogu se razlikovati po trajanju i često uključuju praćenje. Praćenje je važno jer je za korištenje edukativnih i psiholoških materijala obično potrebno određeno vrijeme i dodatna podrška. Metode koje pomažu u promjeni ponašanja također se često koriste tijekom obrazovnih sesija.

Stres i načini suočavanja mogu pogoršati ekcem. Terapija usmjerena na promjenu navika ili odvraćanje pažnje od češanja može pomoći, a te su metode objedinjene pod nazivom „psihološke intervencije”. Savjetovanje može biti isplativa opcija. Tehnike poput svjesne prisutnosti (mindfulness) i opuštanja također mogu pomoći u smanjenju svrbeža. Neke metode, poput vođene vizualizacije i virtualne stvarnosti, mogu skrenuti pažnju sa svrbeža. Virtualna stvarnost, iako nije široko istraživana u kontekstu ekcema, koristi se u liječenju tjeskobe i boli, koje su povezane sa svrbežom. Međutim, ove terapije nisu uvijek dostupne na svim mjestima.

Što je proučavano u ovom sustavnom pregledu?

Istražena je korist edukativnih i psiholoških tehnika u pružanju pomoći osobama s ekcemom. To može uključivati smanjenje simptoma ekcema ili troškova liječenja ekcema.

Kako je proveden ovaj sustavni pregled?

Pretražena su istraživanja koja su ispitivala edukativne ili psihološke pristupe za poboljšanje ekcema. Poboljšanje se moglo mjeriti smanjenjem simptoma, prema navodima osoba s ekcemom ili njihovih njegovatelja, ili primjerice poboljšanjem kvalitete života. Analizirana su i druga poboljšanja, uključujući dugotrajnu kontrolu simptoma ekcema, psihološku dobrobit i odgovarajuće korištenje lijekova. Ispitano je postoje li neželjeni učinci pruženih informacija.

Ključni rezultati

Uključeno je 37 istraživanja s ukupno 6170 odraslih osoba i djece. Većina istraživanja provedena je u bolnicama u zemljama s visokim dohotkom. Većina ispitanika bila su djeca i adolescenti. Ispitanici u uključenim istraživanjima imali su različitu težinu ekcema. Pronađeno je malo informacija o isplativosti, a nisu pronađene korisne informacije o samopomoći, psihološkoj terapiji ili tiskanim edukativnim materijalima.

Rezultati u nastavku odnose se na obrazovne ili psihološke metode u usporedbi sa standardnim liječenjem ekcema.

• Individualna edukacija može smanjiti kratkoročnu težinu bolesti (1 istraživanje, 30 ispitanika).

• Grupna edukacija vjerojatno smanjuje težinu ekcema (9 istraživanja, 2426 ispitanika).

• Nije moguće zaključiti smanjuje li edukacija provedena uz pomoć tehnologije (primjerice internetska edukacija) težinu bolesti mjerenu kliničkim znakovima. Može imati mali ili nikakav učinak na težinu ekcema prema navodima ispitanika, ali vjerojatno blago poboljšava dugoročnu kontrolu simptoma ekcema (5 istraživanja, 654 ispitanika).

• Liječenje usmjereno na promjenu navika može smanjiti težinu bolesti, ali vjerojatno ima mali ili nikakav učinak na poboljšanje kvalitete života (1 istraživanje, 33 ispitanika).

• Terapije za smanjenje stresa ili anksioznosti, poput tehnike svjesne prisutnosti, meditacije i tehnika opuštanja (terapije za smanjenje uzbuđenja), mogu imati mali ili nikakav učinak na poboljšanje kvalitete života (3 istraživanja, 33 ispitanika).

Nijedno istraživanje nije pružilo korisne informacije o poboljšanju dugotrajne kontrole simptoma ekcema, poboljšanju pridržavanja standardnog liječenja ili neželjenim učincima.

Ograničenja ovog pregleda

Tamo gdje su pronađeni dokazi, razina pouzdanosti je umjerena zbog zabrinutosti da su uključena istraživanja koristila različite načine provođenja edukativnih ili psiholoških intervencija. Istraživanja su bila vrlo mala, a većina nije imala odgovarajući ustroj za donošenje pouzdanih zaključaka.

Većina istraživanja provedena je u zemljama s visokim dohotkom, stoga ovaj sustavni pregled ne pokazuje mogu li neke od ovih edukativnih i psiholoških metoda biti učinkovitije u određenim kulturama ili u zemljama s niskim ili srednjim dohotkom.

Datum pretraživanja dokaza

U ovaj su sustavni pregled uključeni dokazi objavljeni do ožujka 2023. godine.