Kolika je točnost različitih metoda uzimanja uzoraka u dijagnosticiranju bolesti COVID-19?

Ključne poruke

• Kada se primjenjuju uz RT-PCR testove (molekularne testove kojima se tehnikom lančane reakcije polimerazom s reverznom transkripcijom otkriva genetski materijal virusa koji uzrokuje COVID-19), samostalno prikupljeni uzorci tekućine nakon grgljanja i uzorci sline iz dubokog dijela grla imaju sličnu osjetljivost za otkrivanje bolesti COVID-19 kao nazofaringealni uzorci koje su uzeli osposobljeni zdravstveni djelatnici (uzeti kroz nos sa stražnjeg dijela grla).

• Kada se primjenjuju uz RT-PCR, uzorci prikupljeni iz nosa, orofarinksa (grla kroz usta) i usne šupljine te uzorci sline prikupljeni drugim metodama manje su osjetljivi za otkrivanje bolesti COVID-19 od nazofaringealnih uzoraka koje su uzeli zdravstveni djelatnici.

• Kada se primjenjuju uz brze antigenske testove (Ag-RDT; kućne testove odnosno samotestove), uzorci iz nosa imaju sličnu osjetljivost za otkrivanje bolesti COVID-19 kao nazofaringealni uzorci koje su uzeli zdravstveni djelatnici.

Uvod

Koronavirusna bolest (COVID-19) uzrokovana je infekcijom koronavirusom 2 povezanim s teškim akutnim respiratornim sindromom (SARS-CoV-2). Osobe kod kojih postoji sumnja na COVID-19 mogu se odlučiti za testiranje kako bi saznale jesu li zaražene, dobile odgovarajuće liječenje te slijedile preporuke o samoizolaciji i obavještavanju osoba s kojima su bile u bliskom kontaktu. Ako se COVID-19 ne otkrije iako je prisutan (lažno negativan rezultat), povećava se opasnost od širenja infekcije i propušta se prilika za liječenje.

Dosadašnje spoznaje

Vrsta i kvaliteta uzorka uzetog za potvrdu dijagnoze bolesti COVID-19 utječu na pouzdanost dijagnoze. Najtočnija vrsta uzorka za dijagnosticiranje bolesti COVID-19 jest nazofaringealni uzorak koji osposobljeni zdravstveni djelatnik uzima kroz nos sa stražnjeg dijela grla. Ova vrsta testa otkriva genetski materijal virusa pomoću tehnike koja se naziva lančana reakcija polimerazom s reverznom transkripcijom (RT-PCR). Međutim, takav je uzorak teško pravilno uzeti, njegovo uzimanje uzrokuje nelagodu, a postoji i opasnost od širenja infekcije ako osoba tijekom uzimanja uzorka kašlje ili kihne. Alternativne vrste uzoraka, posebno one koje se mogu samostalno uzeti za testiranje brzim antigenskim testovima (Ag-RDT; tj. samotestovi), mogu smanjiti troškove i nelagodu te povećati sigurnost uzorkovanja. To bi pak moglo poboljšati dostupnost testiranja i njegovo prihvaćanje.

Što je proučavano u ovom sustavnom pregledu?

Cilj je bio usporediti osjetljivost uzoraka uzetih na različitim mjestima i različitim metodama pri otkrivanju bolesti COVID-19 molekularnim testovima (RT-PCR) ili brzim antigenskim samotestovima (Ag-RDT).

Kako je proveden ovaj sustavni pregled?

Pretražena su istraživanja u kojima je uspoređena točnost nazofaringealnih uzoraka s bilo kojom drugom vrstom uzorka koja se može primijeniti kod osoba izvan bolnice, uključujući uzorke iz nosa (nazalne uzorke), uzorke grla uzete kroz usta (orofaringealne uzorke), uzorke tekućine nakon grgljanja i uzorke sline. Razmotrena je uporaba tih uzoraka uz RT-PCR ili Ag-RDT testove. Pretražena su i istraživanja u kojima su uspoređene različite metode uzimanja uzoraka, primjerice uzorci koje su uzeli zdravstveni djelatnici i uzorci koje su osobe uzele same, bez uputa ili uz minimalne upute.

Rezultati

U sustavni pregled uključeno je 106 istraživanja s ukupno 60 523 ispitanika, od kojih je 11 045 imalo COVID-19. U 59 % istraživanja ispitanici su bili odrasle osobe, a u 79 % istraživanja ispitanici su imali simptome ili su skupine uključivale i ispitanike sa simptomima i one bez simptoma. Šezdeset posto istraživanja provedeno je u Europi ili SAD-u, a nešto više od polovice (55 %) provedeno je u posebnim centrima za testiranje na COVID-19 ili u ambulantnim ustanovama.

Ključni rezultati

Pri primjeni RT-PCR-a u prosjeku:

- 100 % pozitivnih nazofaringealnih uzoraka koje su uzeli zdravstveni djelatnici bilo bi pozitivno i pri testiranju samostalno prikupljenih uzoraka tekućine nakon grgljanja ili uzoraka sline iz dubokog dijela grla, prikupljenih kašljanjem i zatim ispljuvavanjem;

- 88 % pozitivnih nazofaringealnih uzoraka koje su uzeli zdravstveni djelatnici bilo bi pozitivno i pri testiranju uzoraka iz nosa koje su uzeli sami ispitanici ili zdravstveni djelatnici;

- 87 % pozitivnih nazofaringealnih uzoraka koje su uzeli zdravstveni djelatnici bilo bi otkriveno i samostalno prikupljenim uzorcima sline dobivenima ispljuvavanjem, 84 % uzorcima sline dobivenima puštanjem sline u posudicu, a 79 % uzorcima sline dobivenima sisanjem štapića za uzimanje uzorka; i

- 83 % pozitivnih nazofaringealnih uzoraka koje su uzeli zdravstveni djelatnici bilo bi otkriveno i orofaringealnim uzorcima koje su uzeli sami ispitanici ili zdravstveni djelatnici.

Pri primjeni Ag-RDT-ova u prosjeku:

- 100 % pozitivnih nazofaringealnih uzoraka koje su uzeli zdravstveni djelatnici bilo bi otkriveno i uzorcima iz nosa koje su uzeli sami ispitanici ili zdravstveni djelatnici.

Sažetak dokaza

Rezultati ovih istraživanja pokazuju da bi u skupini od 1000 osoba, od kojih 230 (23 %) ima COVID-19, vrijedilo sljedeće:

pri primjeni PCR-a, u usporedbi s nazofaringealnim uzorcima koje su uzeli zdravstveni djelatnici:

- nijedan slučaj bolesti COVID-19 ne bi bio propušten pri uporabi samostalno prikupljenih uzoraka tekućine nakon grgljanja (od 12 slučajeva manje do 5 slučajeva više) ili uzoraka sline iz dubokog dijela grla (od 2 slučaja manje do 48 slučajeva više);

- uzorcima iz nosa koje su uzeli zdravstveni djelatnici ili sami ispitanici otkrilo bi se 28 slučajeva bolesti COVID-19 manje (od 16 do 39 manje);

- samostalno prikupljenim uzorcima sline dobivenima ispljuvavanjem otkrilo bi se 30 slučajeva bolesti COVID-19 manje (od 18 do 41 manje), uzorcima sline dobivenima puštanjem sline u posudicu 37 manje (od 12 do 62 manje), a uzorcima sline dobivenima sisanjem štapića za uzimanje uzorka 48 manje (od 12 do 85 manje);

- orofaringealnim uzorcima koje su uzeli zdravstveni djelatnici ili sami ispitanici otkrilo bi se 39 slučajeva bolesti COVID-19 manje (od 12 do 67 manje); i

pri primjeni Ag-RDT-ova, u usporedbi s nazofaringealnim uzorcima koje su uzeli zdravstveni djelatnici:

Pri uporabi uzoraka iz nosa koje su uzeli zdravstveni djelatnici ili sami ispitanici ne bi bio propušten nijedan slučaj bolesti COVID-19.

Ograničenja ovog pregleda

Često nije bilo jasno jesu li u uključenim istraživanjima namjerno isključeni neodgovarajući uzorci ni jesu li rezultati točnijih nazofaringealnih uzoraka bili poznati pri tumačenju rezultata alternativnih uzoraka. Zbog toga su alternativne vrste uzoraka mogle izgledati točnijima nego što doista jesu u praksi, što je moglo smanjiti procijenjeni broj propuštenih slučajeva bolesti COVID-19.

U više od polovice istraživanja nisu navedeni podatci o tome koliko su dugo ispitanici imali simptome u vrijeme uzimanja uzorka. Zbog toga je pouzdanost usporedbe različitih vrsta uzoraka manja.

U većini istraživanja procijenjeni su uzorci koje su odrasli ispitanici sa simptomima prikupili sami za uporabu s RT-PCR-om; stoga se rezultati ovog sustavnog pregleda možda ne mogu primijeniti na osobe bez simptoma ili djecu. Za istraživanja provedena s Ag-RDT-ima nije jasno mogu li se procjene osjetljivosti uzoraka iz nosa primijeniti na kućnu uporabu, pri kojoj osoba sama uzima uzorak i tumači rezultat.

Datum pretraživanja dokaza

U ovaj su sustavni pregled uključeni dokazi objavljeni do 22. veljače 2022. godine.