Ključne poruke

• Zbog nedostatka čvrstih dokaza, dobrobiti i štete od aspirina nakon desenzibilizacije (ATAD) (postupak za izazivanje tolerancije na aspirin postupnim izlaganjem pojedinca lijeku) kao mogućnosti liječenja za osobe s preosjetljivošću na nesteroidne protuupalne lijekove (NSAR) ostaju nejasni.

• Liječenje ATAD-om možda mogu dovesti do bolje kvalitete života, ali dokazi dolaze iz malih istraživanja.

• Daljnja istraživanja trebala bi biti dovoljno velika da pokažu jasne učinke liječenja aspirinom na potrebu za operacijom i korištenjem kortikosteroida.

Uvod

Respiratorna bolest pogoršana NSAR-om (N-ERD) je preosjetljivost na NSAR-ove, kao što su aspirin ili ibuprofen, praćena kroničnim rinosinusitisom (upala nosa i sinusa koja traje 12 tjedana ili dulje) s ili bez nosnih polipa (dobroćudnih oteklina sluznice nosa) ili astme. Korištenje NSAR-ova kod osoba s N-ERD-om dovodi do curenja iz nosa, začepljenja nosa, otežanog disanja ili čak oticanja jezika ili grla unutar 30 do 120 minuta. Simptomi mogu biti blagi ili teški.

Dosadašnje spoznaje

Osobe s N-ERD-om često pate od kroničnog rinosinusitisa ili astme (ili oboje). Liječenje ATAD-om moglo bi biti učinkovito u smanjenju simptoma kod osoba s teškim kroničnim rinosinusitisom ili astmom kojima su potrebni lijekovi (ponovljeni ciklusi kortikosteroida na usta (snažan lijek koji djeluje na smanjenje upale, kao što je prednizon)) ili imaju ponovljene kirurške zahvate za kronični rinosinusitis.

Cilj Cochraneovog sustavnog pregleda

Željelo se ispitati može li ATAD biti učinkovit i siguran tretman za osobe s N-ERD-om. Željelo se saznati može li ATAD imati učinak na kvalitetu života ili kontrolu astme, ili rezultirati manjom potrebom za (oralnim) kortikosteroidima (kao što je prednizon, koji može imati neželjene učinke) i manjom potrebom za kirurškim zahvatom kod osoba s kroničnim rinosinusitisom.

Kako je proveden ovaj sustavni pregled?

Pretražena su istraživanja koja su ispitivala aspirin (davan na usta ili prskan izravno u nos) u usporedbi s placebom (lažna tableta). Od interesa su bili odrasli s potvrđenom dijagnozom intolerancije na aspirin s astmom ili kroničnim rinosinusitisom, ili oboje. Rezultati su uspoređeni i sažeti te je procijenjena razina pouzdanosti dokaza na temelju čimbenika kao što su kvaliteta i količina dokaza.

Ključni rezultati

Pronađeno je pet istraživanja u kojima je sudjelovalo 211 ispitanika. Istraživanja koja su provedena u specijalističkim centrima za njegu uspoređivala su ATAD s placebom kod osoba s potvrđenom dijagnozom N-ERD-a. U svim istraživanjima intervencija se primjenjivala na usta. Svi ispitanici su imali kronični rinosinusitis s nosnim polipima. Ispitanici u četiri istraživanja također su imali astmu, a dva istraživanja su izvijestila da su osobe prethodno operirale nosne polipe. Rezultati su prikazani šest mjeseci nakon tretmana, a jedno istraživanje je izvijestilo o podatcima nakon 36 mjeseci. Sva osim jednog istraživanja su navela izvore financiranja.

Otkriveno je da nakon šest mjeseci liječenja dnevna primjena aspirina može dovesti do bolje kvalitete života u usporedbi s placebom (na temelju tri istraživanja s 85 ispitanika). Nije jasno ima li ovo liječenje bilo kakav učinak na kontrolu astme, uzrokuje li neželjene učinke, utječe li na protok zraka kroz nos, mijenja li upotrebu sprejeva za nos ili inhalatora za astmu ili mijenja li nazalne ili plućne simptome. Nijedno istraživanje nije prijavilo nosne polipe nakon šest mjeseci.

Jedno je istraživanje objavilo da dnevna primjena aspirina tijekom 36 mjeseci može dovesti do bolje kvalitete života, ali može imati mali ili nikakav učinak na pojavljivanje bilo kakvih ozbiljnih neželjenih učinaka, veličinu nosnih polipa i potrebu za kirurškim zahvatom. Nisu zabilježeni neželjeni učinci. Istraživanje nije izvijestilo o drugim rezultatima nakon 36 mjeseci.

Ne može se zaključiti koliko često i koliko dugo treba uzimati aspirin. Ispitanici u tim istraživanjima su mogli koristiti druge lijekove za astmu i kronični rinosinusitis, što je moglo potencijalno utjecati na rezultate.

Ograničenja ovog pregleda

Postoji malo povjerenja u dokaze za poboljšanje kvalitetu života. Vrlo su nejasni dokazi o tome kontrolira li aspirin astmu ili uzrokuje neželjene učinke. Također je moguće da su ispitanici istraživanja bili svjesni koju su terapiju primili. Nadalje, istraživanja su bila relativno mala.

Datum pretraživanja dokaza
U ovaj su sustavni pregled uključeni dokazi objavljeni do veljače 2023. godine.