Uvod
Psihoza je naziv za stanja koja utječu na um, pri kojima ljudi teško razlikuju ono što je stvarno od onoga što nije stvarno. Osoba pritom može vidjeti ili čuti stvari koje drugi ljudi ne mogu vidjeti ni čuti (halucinacije) ili vjerovati u stvari koje nisu istinite (sumanute ideje). Kombinacija halucinacija i sumanutog mišljenja može uzrokovati veliku patnju i promjenu ponašanja. Prva epizoda psihoze je prvi put kada osoba doživi epizodu psihoze. Nedavno nastala psihoza odnosi se na prvih nekoliko godina bolesti nakon što ju je netko prvi put doživio.
Dosadašnje spoznaje
Mnogi se ljudi oporave od prve epizode i nikad više ne dožive psihotičnu epizodu.
Timovi za ranu intervenciju specijalizirani su za liječenje nedavno nastale psihoze i nastoje liječiti psihozu što brže i intenzivnije. Intenzivno, rano liječenje psihoze može pomoći većem broju ljudi da nastave s liječenjem i oporave se.
Liječenje u okviru rane intervencije obično traje dvije ili tri godine. Nakon završetka rane intervencije o osobi će se brinuti njezin liječnik ili stručnjaci iz standardnih službi za mentalno zdravlje u zajednici.
Cilj Cochraneovog sustavnog pregleda
Cilj je bio utvrditi je li dulje liječenje (do 5 godina) u specijaliziranim timovima za ranu intervenciju uspješnije u liječenju nedavno nastale psihoze od uobičajenog liječenja u trajanju od dvije ili tri godine nakon kojeg slijedi liječenje u nespecijaliziranim timovima.
Kako je proveden ovaj sustavni pregled?
Tražena su istraživanja koja su proučavala primjenu duljeg liječenja nedavno nastale psihoze u specijaliziranim timovima za ranu intervenciju.
Tražena su randomizirana kontrolirana istraživanja u kojima je način liječenja ispitanika određen slučajnim odabirom. Ovakva vrsta istraživanja obično daje najpouzdanije dokaze o učincima liječenja.
Na kraju liječenja htjelo se utvrditi:
- koliko se ljudi oporavilo;
- koliko je ljudi prerano prekinulo liječenje;
- koliko je ljudi primljeno u psihijatrijsku bolnicu i na koliko dugo;
- psihotični simptomi i funkcioniranje ljudi (koliko se dobro nose sa svakodnevnim životom); i
- koliko je ljudi preminulo.
Datum pretraživanja dokaza: u ovaj su sustavni pregled uključeni dokazi objavljeni do 22. listopada 2019. godine.
Rezultati
Pronađena su tri istraživanja provedena u Danskoj, Kanadi i Hong Kongu sa 780 ispitanika (55 % muškaraca; prosječna dob od 20 do 25 godina).
Istraživanja su uspoređivala dulje liječenje (do 5 godina) sa standardnim liječenjem (do 3 godine) od strane tima za ranu intervenciju, nakon čega je slijedilo uobičajeno liječenje (kod vlastitog liječnika ili stručnjaka za mentalno zdravlje u zajednici).
Ključni rezultati
Nije pronađena razlika između standardnog i duljeg liječenja od strane tima za ranu intervenciju u broju osoba koje su se oporavile (procijenjeno prema remisiji simptoma; 3 istraživanja; 780 ispitanika).
Tijekom duljeg liječenja možda manje osoba prerano prekine liječenje nego tijekom standardnog liječenja (2 istraživanja; 380 ispitanika).
Možda nema razlike između standardnog i duljeg liječenja u broju osoba primljenih u psihijatrijsku bolnicu (1 istraživanje; 160 ispitanika) ili u duljini boravka u bolnici (1 istraživanje; 400 ispitanika).
Dulje liječenje možda više smanjuje psihotične simptome nego standardno liječenje (1 istraživanje; 156 ispitanika), ali možda ne poboljšava funkcioniranje osoba (2 istraživanja; 560 ispitanika).
Nije sigurno smanjuje li dulje liječenje broj umrlih u usporedbi sa standardnim liječenjem jer je u istraživanjima zabilježeno vrlo malo smrtnih slučajeva (3 istraživanja; 780 ispitanika).
Koliko su ovi rezultati pouzdani?
Ovi će se rezultati vjerojatno promijeniti kada bude dostupno više dokaza. Nije sigurno utječe li dulje liječenje na to koliko osoba prerano prekida liječenje, koliko ih je primljeno u bolnicu i koliko dugo ostaju u bolnici.
Nije sigurno kakav je učinak duljeg liječenja na broj osoba koje su se oporavile, psihotične simptome i funkcioniranje osoba te na broj umrlih. Ovi će se rezultati promijeniti kada bude dostupno više dokaza.
Ključne poruke
Dulje liječenje nedavno nastale psihoze u specijaliziranim timovima za mentalno zdravlje moglo bi dovesti do toga da manji broj osoba prerano prekine liječenje. Međutim, potrebno je više dokaza kako bi se sa sigurnošću moglo utvrditi je li dulje liječenje općenito bolje od uobičajenog dvogodišnjeg ili trogodišnjeg liječenja.
Hrvatski Cochrane – Cochrane Bosna i Hercegovina. Prevela: Ana Ferjančić. Ovaj sažetak preveden je u okviru volonterskog projekta prevođenja Cochrane sažetaka. Uključite se u projekt i pomozite nam u prevođenju brojnih preostalih Cochrane sažetaka koji su još uvijek dostupni samo na engleskom jeziku. Kontakt: cochrane_croatia@mefst.hr
Ovaj Cochraneov sustavni pregled izvorno je napravljen na engleskom jeziku. Točnost prijevoda odgovornost je prevoditeljskog tima koji ga izrađuje. Prijevod je izrađen s pažnjom i slijedi standardne postupke kako bi se osigurala kontrola kvalitete. Međutim, u slučaju nepodudarnosti, netočnih ili neprimjerenih prijevoda, prednost ima izvorna verzija na engleskom jeziku.




