Uvod
Humanitarna kriza je događaj ili niz događaja koji ugrožavaju zdravlje, sigurnost, zaštitu ili dobrobit zajednice ili velike skupine ljudi, obično na širokom području. Primjeri su ratovi, glad i prirodne katastrofe poput potresa, uragana i poplava.
Osobe koje žive u humanitarnoj krizi mogu doživjeti tjelesnu i psihičku patnju koja ih čini podložnima razvoju poremećaja mentalnog zdravlja. Među njima su posttraumatski stresni poremećaj, depresija i anksioznost.
Dosadašnje spoznaje
Psihološke intervencije preventivne prirode obično nude ljudima potporu i praktičnu pomoć u razvoju načina suočavanja i osjećaja nade, a usmjerene su na izgradnju otpornosti. Socijalne intervencije preventivne prirode obično nastoje ojačati sustave socijalne potpore i pomoći ljudima da se osjećaju povezanije.
Cilj Cochraneovog sustavnog pregleda
Cilj je bio utvrditi mogu li psihološke i socijalne intervencije (psihosocijalne intervencije) pomoći u sprječavanju razvoja poremećaja mentalnog zdravlja kod osoba koje žive u humanitarnim krizama u zemljama s niskim i srednjim dohotkom. Proučavani su sljedeći ishodi:
1) koliko je ljudi razvilo poremećaj mentalnog zdravlja nakon sudjelovanja u intervenciji; i
2) koliko je ljudi odustalo od programa ili je imalo neželjene učinke povezane s intervencijom.
Kako je proveden ovaj sustavni pregled?
Tražena su istraživanja koja su proučavala preventivne učinke psihosocijalnih intervencija na mentalno zdravlje ljudi u zemljama s niskim i srednjim dohotkom pogođenim humanitarnim krizama. Tražena su randomizirana kontrolirana istraživanja u kojima je intervencija koju su ispitanici primili određena slučajnim odabirom. Ovakva vrsta istraživanja obično daje najpouzdanije dokaze o učincima intervencije.
Datum pretraživanja dokaza
U ovaj su sustavni pregled uključeni dokazi objavljeni do veljače 2020. godine.
Rezultati
Pronađeno je sedam istraživanja o prevenciji s ukupno 2398 ispitanika. Pet istraživanja provedeno je s djecom i adolescentima (u dobi od 7 do 18 godina), a dva s odraslima (starijima od 18 godina). Dva istraživanja provedena su u Nepalu, a po jedno istraživanje u Demokratskoj Republici Kongo, Haitiju, Siriji, Ugandi i Šri Lanki. Proučavano je šest različitih psihosocijalnih intervencija. U istraživanjima su mjereni simptomi depresije, anksioznosti i posttraumatskog stresnog poremećaja kod djece i adolescenata te simptomi anksioznosti i depresije kod odraslih, na početku istraživanja, na kraju intervencije te nakon četiri tjedna i do četiri mjeseca kasnije. Rezultati su uspoređeni sa simptomima izmjerenim kod osoba na listi čekanja za sudjelovanje u intervenciji.
Ključni rezultati
Nijedno istraživanje nije mjerilo koliko je ljudi razvilo mentalni poremećaj nakon sudjelovanja u psihosocijalnoj intervenciji te nijedno nije mjerilo neželjene učinke intervencija. Razlika u broju djece i adolescenata koji su odustali od intervencije tijekom sudjelovanja u usporedbi s onima koji su bili na listi čekanja možda je mala ili je nema (5 istraživanja). Nije sigurno postoji li ikakva razlika u broju odraslih koji su odustali (2 istraživanja). Kod djece i adolescenata uočene su samo vrlo male razlike u simptomima posttraumatskog stresnog poremećaja, depresije i anksioznosti na kraju intervencije u usporedbi s onima na listi čekanja, što upućuje na to da nema dokaza o razlici. Međutim, ne može se sa sigurnošću reći da su ovi rezultati pouzdani: rezultati će se vjerojatno promijeniti kada postanu dostupni novi dokazi. Kod odraslih rezultati jednog istraživanja o prevenciji pokazali su da psihološko savjetovanje može smanjiti simptome depresije i anksioznosti, ali taj se rezultat temelji na samo jednom istraživanju i nije sigurno da je pouzdan. Ovaj će se rezultat vjerojatno promijeniti kada bude dostupno više dokaza.
Zaključci
Nisu pronađeni nikakvi dokazi iz randomiziranih istraživanja o tome mogu li psihosocijalne intervencije spriječiti razvoj poremećaja mentalnog zdravlja kod osoba koje žive u humanitarnim krizama u zemljama s niskim i srednjim dohotkom. Nije pronađeno dovoljno pouzdanih dokaza o koristima ovih intervencija u smanjenju psihičkih simptoma. Potrebna su veća, dobro provedena istraživanja kako bi se pružili pouzdaniji dokazi o kratkoročnim i dugoročnim učincima psihosocijalnih intervencija u sprječavanju mentalnih poremećaja kod osoba koje žive u zemljama s niskim i srednjim dohotkom pogođenim humanitarnim krizama.
Hrvatski Cochrane – Cochrane Bosna i Hercegovina. Preveo: Martin Kondža. Ovaj sažetak preveden je u okviru volonterskog projekta prevođenja Cochrane sažetaka. Uključite se u projekt i pomozite nam u prevođenju brojnih preostalih Cochrane sažetaka koji su još uvijek dostupni samo na engleskom jeziku. Kontakt: cochrane_croatia@mefst.hr
Ovaj Cochraneov sustavni pregled izvorno je napravljen na engleskom jeziku. Točnost prijevoda odgovornost je prevoditeljskog tima koji ga izrađuje. Prijevod je izrađen s pažnjom i slijedi standardne postupke kako bi se osigurala kontrola kvalitete. Međutim, u slučaju nepodudarnosti, netočnih ili neprimjerenih prijevoda, prednost ima izvorna verzija na engleskom jeziku.




