Ključne poruke

– Nema dovoljno dokaza u korist intervencija za promicanje pozitivnih aspekata mentalnog zdravlja u humanitarnim okruženjima. Potrebna su veća, dobro provedena randomizirana ispitivanja.

Uvod

Humanitarna kriza je događaj ili niz događaja koji prijeti zdravlju, sigurnosti, zaštiti i dobrobiti zajednice ili velike skupine ljudi, obično na širokom području. Primjeri uključuju ratove i oružane sukobe, glad i katastrofe izazvane opasnostima kao što su potresi, uragani i poplave. Ljudi koji žive u humanitarnoj krizi mogu iskusiti fizičku i mentalnu nevolju i iskusiti vrlo izazovne okolnosti koje ih čine ranjivima na razvoj mentalnih poremećaja, kao što su posttraumatski stresni poremećaj, depresija i anksioznost. Procijenjena pojava mentalnih poremećaja tijekom humanitarnih kriza je 17% za depresiju i anksioznost te 15% za posttraumatski stresni poremećaj.

Dosadašnje spoznaje

Psihološke i socijalne intervencije (koje se nazivaju i psihosocijalne intervencije) prepoznaju važnost društvenog okruženja za oblikovanje mentalnog blagostanja. Obično imaju i psihološke komponente (povezane s mentalnim i emocionalnim stanjem osobe, npr. opuštanje) i socijalne komponente (npr. nastojanja da se poboljša socijalna podrška). Mogu biti usmjereni na promicanje pozitivnih aspekata mentalnog zdravlja (npr. jačanje nade i socijalne podrške, roditeljskih vještina) ili sprječavanje i smanjenje psihičkih tegoba i mentalnih poremećaja.

Što je proučavano u ovom sustavnom pregledu?

Željelo se ispitati mogu li psihosocijalne intervencije promicati pozitivne ishode mentalnog zdravlja kod ljudi koji žive u humanitarnim krizama u zemljama s niskim i srednjim prihodima, u usporedbi s neaktivnim skupinama za usporedbu kao što su izostanak intervencije, intervencija kao i inače (ispitanicima je dopušteno tražiti tretmane koji su dostupni u zajednici) ili lista čekanja (ispitanici primaju psihosocijalnu intervenciju nakon faze čekanja).

Kako je proveden ovaj sustavni pregled?

Pretražena su istraživanja koja su proučavala učinke psihosocijalnih intervencija na pozitivne aspekte mentalnog zdravlja ljudi u zemljama s niskim i srednjim prihodima pogođenima humanitarnim krizama. U ovim istraživanjima odabrane su one mjere ishoda koje predstavljaju pozitivne emocije, pozitivan društveni angažman, dobre odnose, značenje i postignuće. To je u skladu s definicijom mentalnog zdravlja koju je dala Svjetska zdravstvena organizacija, prema kojoj je mentalno zdravlje "stanje mentalnog blagostanja koje omogućuje ljudima da se nose sa stresovima života, ostvare svoje sposobnosti, dobro uče i rade te doprinose svojoj zajednici". Pretražena su randomizirana kontrolirana ispitivanja u kojima je način liječenja ispitanika određen slučajnim odabirom. Ovakva vrsta istraživanja obično daje najpouzdanije dokaze o učincima liječenja.

Rezultati

Uključeno je 13 istraživanja o promicanju mentalnog zdravlja s ukupno 7917 ispitanika. Devet istraživanja uključilo je djecu i adolescente (od sedam do 18 godina), a četiri su uključila odrasle osobe (starije od 18 godina). Četiri su istraživanja provedena u Libanonu, dva u Indiji, a po jedno u Demokratskoj Republici Kongo, Jordanu, Haitiju, Bosni i Hercegovini, okupiranim palestinskim teritorijima, Nepalu i Tanzaniji. Prosječno trajanje istraživanja bilo je 18 tjedana (minimalno 10 tjedana, maksimalno 32 tjedna). Izvori financiranja ispitivanja su uglavnom bile donacije akademskih institucija ili nevladinih organizacija. Istraživanja su mjerila mentalno blagostanje, funkcioniranje i prosocijalno ponašanje (ponašanje koje koristi drugim ljudima ili društvu u cjelini), na početku istraživanja, na kraju intervencije i tri ili četiri mjeseca kasnije. Uspoređeni su rezultati ispitanika koji su primili i onih koji nisu primili intervenciju.

Ključni rezultati

Nema dovoljno dokaza za donošenje čvrstih zaključaka. Kod djece i adolescenata, psihosocijalne intervencije mogu imati mali ili nikakav učinak na poboljšanje mentalnog blagostanja, funkcioniranja i prosocijalnog ponašanja, ali dokazi su vrlo nesigurni. Za odraslu populaciju pronađeni su ohrabrujući dokazi da psihosocijalne intervencije mogu malo poboljšati mentalno blagostanje, ali nije bilo podataka o drugim pozitivnim dimenzijama mentalnog zdravlja. Općenito, i za djecu i za odrasle postoji nesigurnost u pouzdanost ovih rezultata: rezultati će se vjerojatno promijeniti kada budu dostupni dodatni dokazi.

Ograničenja ovog pregleda

Glavno ograničenje ovog sustavnog pregleda jest da se ne može jamčiti pouzdanost dokaza koji su prikupljeni. To je izravna posljedica male količine podataka koji su se bavili ovim istraživačkim pitanjem. Provođenjem analiza na tako malom skupu podataka ne može se biti sigurno da su promjene u ishodima povezane s provedenim intervencijama, a ne posljedica slučajnosti. Nadalje, ispitanici u istraživanjima bili su svjesni tretmana koji su primali, a nisu sva istraživanja pružila podatke o svim ishodima koji su bili od interesa.

Datum pretraživanja dokaza

U ovaj su sustavni pregled uključeni dokazi objavljeni do siječnja 2023. godine.