Aktiničke keratoze su kožne bolesti nastale zbog dugotrajne izloženosti suncu. Na oštećenoj koži vidljive su male, crvene, grube, ljuskave, spljoštene mrlje koje se nazivaju aktiničke keratoze ili lezije, koje izgledaju poput mrlja suhe kože. Aktiničke keratoze mogu izazvati simptome kao što su krvarenje i bol. Štoviše, ukoliko se ne liječe, aktiničke se keratoze mogu razviti u rak kože. Razlozi za liječenje, između ostalog, mogu biti kozmetičke prirode u svrhu korekcije izgleda, ublažavanja simptoma ili prevencija raka kože. Liječenje može biti usmjereno na pojedinačne lezije ili na veća područja gdje se nalazi nekoliko vidljivih i manje vidljivih lezija (liječenje usmjereno na područje).

U ovom Cochrane sustavnom pregledu uključeni su rezultati 83 randomizirana kontrolirana klinička ispitivanja u kojima su ispitana 24 načina liječenja s ukupnim brojem od 10,036 sudionika s dijagnosticiranim aktiničkim keratozama. Uključeno je 18 topikalnih pripravaka, u obliku kreme ili gela, koje su sudionici nanosili na kožu: gel adapalena, aretinoid metil sulfon (Ro 14-9706), uljni gel na bazi betulina, kalcijpotriol (vitamin D), kolhicin, diklofenak, 2-(difluorometil)-di-ornitin (DFMO), 5-fluorouracil, ß-1,3-D-glukan, imikvimod, ingenol mebutat (PEP005), izotretinoin, masoprokol, nikotinamid, resikvimod, krema za sunčanje, DL-α-tokoferol (vitamin E) i tretinoin. Jedino je primjena lijeka etretinata bila oralna (na usta). Medicinsko je osoblje primjenjivalo dvije vrste mehaničkih terapija na zahvaćenom dijelu kože (ugljikov dioksid i Er:YAG lasersko obnavljanje površine kože) te tri vrste kemijskih terapija: krioterapiju pojedinačnih lezija, fotodinamsku terapiju pojedinačnih lezija ili oboljelog područja, i peeling oboljelog područja kože trikloroctenom kiselinom.

Klinički učinci liječenja aktiničkih keratoza su različito opisani u različitim studijama. Unatoč toj nedosljednosti, može se zaključiti da ima nekoliko dobrih opcija liječenja aktiničkih keratoza. Aktiničke keratoze su uspješno liječene krioterapijom, diklofenakom, 5-fluorouracilom, imikvimodom, ingenol mebutatom, fotodinamskom terapijom, laserskim obnavljanjem površine kože i peelingom trikloroctenom kiselinom. Te različite terapije su općenito podjednako učinkovite. Iritacije kože javljaju se kod nekih od tih terapija, kao npr. kod diklofenaka i 5-fluorouracila, no ostale nuspojave su bile rijetke. Konačan kozmetički izgled kože se razlikuje kod različitih terapija. Imikvimod i fotodinamska terapija daju bolji kozmetički izgled u odnosu na krioterapiju i 5-fluorouracil.

Fotodinamska terapija daje bolje terapijske i kozmetičke rezultate u odnosu na krioterapiju za pojedinačne lezije. Za liječenje oboljelog područja dobre terapijske opcije su diklofenak, 5-fluorouracil, imikvimod i ingenol mebutat s različitim nuspojavama i kozmetičkim učincima. U konačnici, izbor liječenja aktiničkih keratoza ovisi o broju lezija, individualnim željenim rezultatima, te podnošljivosti terapije.