Koje su dobrobiti i rizici različitih lijekova za Ménièreovu bolest?

Ključne poruke

Unatoč njihovoj rutinskoj upotrebi u kliničkoj praksi, zbog nedostatka čvrstih dokaza nije jasno djeluju li oralni lijekovi (tablete) koji se koriste za liječenje Ménièreove bolesti na poboljšanje simptoma kod ljudi. Kada se koriste za druga stanja, ovi lijekovi mogu izazvati nuspojave. Međutim, bilo je premalo informacija iz istraživanja o Ménièreovoj bolesti da bi se moglo zaključiti postoje li ozbiljni rizici kod ovih terapija.

Potrebna su opsežnija, dobro provedena istraživanja kako bi se utvrdila učinkovitost nekih lijekova i procijenilo postojanje štetnih učinaka terapije. 

Također je potrebno utvrditi i najbolji način za mjerenje simptoma oboljelih od Ménièreove bolesti kako bi se procijenila korist od terapije. U tu svrhu potrebno je razviti „temeljni skup ishoda“ - popis ishoda koje bi trebalo mjeriti u svim istraživanjima o Ménièreovoj bolesti. 

Uvod

Ménièreova bolest je stanje koje pogađa unutarnje uho. Uzrokuje ponovljene napade vrtoglavice, probleme sa sluhom, tinitus (zvonjava, brujanje ili zujanje u ušima) i osjećaj punoće ili pritiska u uhu. Obično pogađa odrasle osobe, a počinje u srednjim godinama života. 

Dosadašnje spoznaje

Lijekovi koji se uzimaju oralno (tablete) često su prvi oblik terapije Ménièreove bolesti. Obično se koriste lijekovi poput betahistina i diuretika, ali se koriste i drugi lijekovi, uključujući kortikosteroide i antivirusne lijekove. Dostupne su i druge mogućnosti liječenja (na primjer, injekcije koje se ubrizgavaju u uho ili kirurški zahvat).

Cilj Cochraneovog sustavnog pregleda

Željelo se saznati:

- postoje li dokazi da oralni lijekovi djeluju na smanjenje simptoma Ménièreove bolesti;

- može li ovakvo liječenje prouzročiti ikakve nuspojave.

Kako je proveden ovaj sustavni pregled?

Pretražena su istraživanja koja su uspoređivala liječenje različitim lijekovima u odnosu na izostanak liječenja ili placebo. 

Ključni rezultati

Pronađeno je 10 istraživanja koja su obuhvatila ukupno 848 ispitanika. Trajala su od tri mjeseca do dvije godine. Većina istraživanja bavila se liječenjem betahistinom, dva istraživanja su ispitivala diuretike, jedno kortikosteroide, a jedna antivirusne lijekove. 

Betahistin

Nije jasno ima li betahistin učinak na simptome vrtoglavice. Također nije jasno uzrokuje li ikakve nuspojave. Iako je pronađeno više istraživanja, mnoga nisu izvještavala o ishodima od interesa ili su o njima izvještavala u vrlo različitim vremenima, tako da nije bilo moguće kombinirati rezultate različitih istraživanja u cilju postizanja što točnijeg odgovora. 

Diuretici

Također nije jasno ni imaju li diuretici učinak na simptome vrtoglavice. Nisu pronađena istraživanja koja bi izvijestila o mogućim štetnim učincima ove terapije. 

Antivirusni lijekovi i kortikosteroidi

Za svaki od njih pronađeno je samo po jedno malo istraživanje, tako da nije jasno imaju li ikakvog učinka na vrtoglavicu. 

Ograničenja ovog pregleda

Vrlo je mala pouzdanost ovih dokaza jer je većina istraživanja provedena na malom broju ispitanika, a zamijećeni su i problemi u njihovu provođenju, što znači da bi rezultati mogli biti nepouzdani. Ovo može biti iznenađujuće, budući da se neki od ovih lijekova naširoko koriste za Ménièreovu bolest. Potrebna su opsežnija, kvalitetnija istraživanja kako bi se utvrdila stvarna učinkovitost ovih lijekova. 

Datum pretraživanja dokaza

U ovaj su sustavni pregled uključeni dokazi objavljeni do rujna 2022. godine.