Ključne poruke

- Nije poznato ima li liječenje koronarnih arterija (krvnih žila srca) prije velikog vaskularnog kirurškog zahvata (operacije krvnih žila) učinak na sprječavanje akutnog infarkta miokarda (srčanog udara) i smrtnosti tijekom operacije. Akutni infarkt miokarda može biti smanjen u dugoročnom praćenju, a duljina boravka u bolnici može biti neznatno smanjena, no dokazi su vrlo nesigurni.

- Potrebno je više visokokvalitetnih istraživanja kako bi se utvrdio učinak liječenja koronarnih arterija na prevenciju akutnog infarkta miokarda u osoba koje se podvrgavaju velikim vaskularnim operacijama.

- Slabo se izvještavalo o štetnim učincima povezanima s ovim liječenjima.

Uvod

Srčani udar predstavlja važnu komplikaciju nakon operativnog zahvata (postoperativni infarkt miokarda). Ova komplikacija ima osobito značajnu ulogu u slučaju velikih vaskularnih operacija. Postoperativni infarkt miokarda vodeći je uzrok morbiditeta (bolesti) i mortaliteta (smrti) nakon velikih vaskularnih operacija. Bolest koronarnih arterija stanje je koje zahvaća krvne žile srca (koronarne arterije) i nastaje kada su one sužene aterosklerotskim plakom, obično kolesterolskog sastava. Ova je bolest glavni uzrok infarkta miokarda (kada suženje napreduje do potpunog začepljenja žile). Ateroskleroza može objasniti povezanost postoperativnog infarkta miokarda i velikog vaskularnog kirurškog zahvata, budući da je ona najčešći uzrok obje bolesti.

Što je proučavano u ovom sustavnom pregledu?

Željelo se saznati može li liječenje koronarnih arterija prije velikih vaskularnih operacija (preoperativne koronarne intervencije) spriječiti postoperativni infarkt miokarda. Liječenje koronarnih arterija sastoji se od uvođenja katetera (tanke cjevčice) u arteriju, najčešće u nozi ili ruci (perkutana koronarna intervencija), te njegovog provođenja do srca gdje se ubrizga kontrast kako bi se vidjelo postoji li suženje koronarnih arterija (koronarna angiografija). Zatim se, ako se utvrdi suženje, koriste stentovi za ponovno otvaranje krvnih žila i osiguravanje adekvatnog protoka krvi (koronarna revaskularizacija). Druga mogućnost za koronarnu revaskularizaciju je koronarna premosnica (kirurški postupak koji se koristi za premošćivanje blokada u koronarnim arterijama). Željelo se saznati može li prepoznavanje i liječenje osoba s teškom koronarnom arterijskom bolešću prije vaskularne operacije smanjiti broj srčanih udara nakon vaskularne operacije.

Kako je proveden ovaj sustavni pregled?

Pretražena su istraživanja i ispitivanja koja su uspoređivala dvije skupine ispitanika prije velike vaskularne operacije: skupinu koja je primila koronarne tretmane i standardnu ​​predoperativnu njegu (medicinsko liječenje ili uobičajena njega) u odnosu na drugu skupinu koja je primila samo standardnu ​​predoperativnu skrb, bez koronarnih intervencija. Željelo se utvrditi postoji li razlika između skupina u stopama srčanog udara, smrtnosti ili nepovoljnih ishoda. Rezultati su uspoređeni i sažeti te je procijenjena razina pouzdanosti dokaza.

Ključni rezultati

U ovaj Cochraneov sustavni pregled uključena su tri ispitivanja koja su obuhvatila 1144 ispitanika. Ispitivanja su uspoređivala uobičajenu skrb (npr. statini, inhibitori angiotenzin-konvertirajućeg enzima i antitrombocitni lijekovi) s uobičajenom skrbi uz predoperativnu koronarnu angiografiju, koronarnu revaskularizaciju ili oboje. Ispitivanja su koristila različite kriterije za odabir ispitanika, pri čemu su neka uključivala samo osobe s visokim rizikom od bolesti koronarnih arterija, a druga i osobe s niskim rizikom. Podaci iz jednog ispitivanja nisu mogli biti sažeti jer je velik broj ispitanika u skupini s uobičajenom skrbi također bio podvrgnut koronarnim zahvatima.

Utvrđeno je da liječenje koronarnih arterija prije vaskularne operacije može smanjiti dugoročnu stopu srčanih udara, no dokazi su vrlo nesigurni. Nadalje, koronarne intervencije mogu u kratkom roku neznatno skratiti duljinu boravka u bolnici u usporedbi samo s uobičajenom skrbi. Nije pronađena razlika između skupina u kratkoročnoj stopi srčanog udara niti u kratkoročnoj i dugoročnoj stopi smrtnosti. Nijedno od analiziranih ispitivanja nije izvijestilo o svim ishodima koji su bili predmet interesa ovog sustavnog pregleda. Štetni događaji bili su slabo prijavljeni u ispitivanjima: jedno ispitivanje nije prijavilo smrtne slučajeve povezane s koronarnom angiografijom, dok su druga dva ispitivanja prijavila pet smrtnih slučajeva povezanih s koronarnom revaskularizacijom.

Ograničenja ovog pregleda

Pouzdanost rezultata je niska jer su ispitanici i istraživači bili upoznati s time kojoj su skupini ispitanici bili dodijeljeni, što je moglo utjecati na ishode. Osim toga, ispitivanja su koristila različite kriterije za odabir ispitanika i različite metode, što otežava usporedbu rezultata. Naposljetku, ukupni rezultati upućuju na mogućnost i koristi i štete od liječenja koronarnih arterija prije vaskularne operacije. Nijedno od analiziranih ispitivanja nije pružilo podatke o podskupinama koje bi mogle imati veću korist od analiziranih intervencija, primjerice o osobama s promijenjenom ejekcijskom frakcijom klijetki (sposobnošću srca da pumpa krv).

Datum pretraživanja dokaza

U ovaj su sustavni pregled uključeni dokazi objavljeni do 13. ožujka 2023. godine.