Ključne poruke

Za akutne bolove u donjem dijelu leđa

• Nesteroidni protuupalni lijekovi i mišićni relaksansi djelomično ublažavaju bol, no mišićni relaksansi mogu biti povezani s neželjenim učincima. Paracetamol nije imao utjecaja na bol ili na neželjene učinke.

Za kroničnu bol u donjem dijelu leđa

• Opioidi mogu ublažiti bol, ali oni mogu biti povezani i s neželjenim učincima. Nesteroidni protuupalni lijekovi smanjuju bol bez neželjenih učinaka, a antidepresivi malo ili uopće ne ublažavaju bol.

• Liječnici bi trebali uzeti u obzir mogućnost malog učinka na bol i povećanog rizika od neželjenih učinaka kada razmatraju različite lijekove za liječenje bolova u donjem dijelu leđa. Ulagači i istraživači trebali bi dati prioritet pronalasku lijekova koji omogućuju klinički značajne dobrobiti za osobe s bolovima u donjem dijelu leđa.

Što je bol u donjem dijelu leđa i kako se liječi?

Bol u donjem dijelu leđa je često i iscrpljujuće zdravstveno stanje. U većini slučajeva, uzrok ili uzroci boli u donjem dijelu leđa ne mogu se precizno identificirati i opisuje ih se kao „nespecifična“ bol u donjem dijelu leđa. Liječnici obično propisuju lijekove za liječenje boli u donjem dijelu leđa. Dostupne su različite vrste i klase lijekova, na primjer opoidni analgetici, nesteroidni protuupalni lijekovi (NSAID) i paracetamol. Uz toliko dostupnih opcija, potrebno je odrediti koji su lijekovi najbolji i najsigurniji.

Cilj ovog sustavnog pregleda

Autori su htjeli sažeti dokaze iz Cochraneovih sustavnih pregleda o najučinkovitijim i najsigurnijim lijekovima za odrasle osobe s nespecifičnom boli u donjem dijelu leđa.

Kako je proveden ovaj sustavni pregled?

Autori su pretražili sve Cochraneove sustavne preglede koji su procjenjivali koristi i štetnost lijekova za odrasle s nespecifičnom boli u donjem dijelu leđa kako bi napravili analizu Cochraneovih dokaza.

Ključni rezultati

Pronađeno je sedam sustavnih pregleda (koji su uključivali 103 istraživanja s ukupno 22,238 ispitanika). Procijenjeno je da je pet pregleda bilo visoke kvalitete. U uključenim pregledima opisani su podatci o šest različitih lijekova ili klasa lijekova: paracetamol, nesteroidni protuupalni lijekovi (na primjer ibuprofen), mišićni relaksansi (na primjer ciklobenzaprin), benzodiazepini (na primjer diazepam), opioidi (na primjer tapentadol) i antidepresivi (na primjer paroksetin). Pet sustavnih pregleda uključivalo je ispitanike koji su prijavili bol u donjem dijelu leđa koja je trajala duže od šest tjedana. Pouzdanost dokaza bila je u rasponu od vrlo niske do visoke.

Utvrđeno je da nesteroidni protuupalni lijekovi i mišićni relaksansi mogu kratkoročno smanjiti bol (≤ tri mjeseca nakon intervencije) kod osoba s akutnom boli u donjem dijelu leđa. Međutim, mišićni relaksansi mogu biti povezani s neželjenim učincima. Paracetamol nije imao utjecaja na bol niti neželjenih učinaka, a nijedan sustavni pregled nije promatrao opioide ili antidepresive. Utvrđeno je da opioidi mogu kratkoročno smanjiti bol kod osoba s kroničnom boli u donjem dijelu leđa, ali mogu biti i povezani s neželjenim učincima kao što su mučnina, glavobolja, zatvor i vrtoglavica. Nesteroidni protuupalni lijekovi mogu smanjiti bol u određenom roku (> 3 mjeseca i ≤ 12 mjeseci nakon intervencije) bez neželjenih učinaka. Antidepresivi nisu imali učinak na kroničnu bol u donjem dijelu leđa, a paracetamol nije razmatran ni u jednom sustavnom pregledu.

Koja su ograničenja ovog pregleda?

Smanjena je sigurnost u dokaze jer je jedan pregled bio umjerene kvalitete dok je jedan pregled bio niske kvalitete, a šest pregleda objavljeno je prije više od pet godina. Postoji potreba za ažuriranjem navedenih Cochraneovih pregleda u skladu s preporučenim smjernicama.

Za akutnu bol u donjem dijelu leđa postoji umjerena sigurnost u učinak paracetamola, nesteroidnih protuupalnih lijekova i mišićnih relaksansa na kratkoročnu bol i funkcioniranje. Za dulja vremenska razdoblja i druge lijekove (npr. opioide, antidepresive) nema dokaza za podupiranje odluke o liječenju.

Za kroničnu bol u donjem dijelu leđa postoji umjerena sigurnost u učinak paracetamola i opioida na kratkoročnu bol i funkcioniranje, dok je manja sigurnost u učinak drugih lijekova (npr. nesteroidnih protuupalnih lijekova, antidepresiva, mišićnih relaksansa i benzodiazepina). Čimbenici koji su umanjili sigurnost u pronađene rezultate uključivali su nedostatke u načinu provedbe znanstvenih istraživanja (lijekovi nisu nasumično dodijeljeni pacijentima, dodjela lijekova nije bila skrivena, pacijenti nisu uzimali lijekove) te nedostatak dovoljnog broja istraživanja ili ispitanika koji bi omogućili sigurnost u rezultate i varijacije u načinu liječenja.

Definiranje i izvješćivanje o neželjenim učincima za svaki lijek unutar svakog pregleda bilo je ograničeno, što je otežalo procjenu sigurnosti za svaku farmakološku intervenciju. I dalje postoje jasni nedostaci u bazama dokaza o sigurnosti lijekova za bol u donjem dijelu leđa.

Datum pretraživanja dokaza

U ovaj su sustavni pregled uključeni dokazi objavljeni do lipnja 2021. godine.