Istraživačko pitanje

Ovaj sustavni pregled učinjen je s ciljem utvrđivanja bi li kirurško liječenje ili minimalno invazivni endovaskularni zahvat s „keyhole“ pristupom, poput postavljanja stenta uz primjenu antikoagulantne terapije, poboljšali ishode u osoba s disekcijom cervikalnih arterija kod kojih samo antikoagulantno liječenje ne dovodi do poboljšanja trajnih ili pogoršavajućih simptoma moždanog udara. Ishodi koje smo željeli procijeniti su trajna oštećenja mozga i dugotrajni invaliditet kao posljedica moždanog udara.

Dosadašnje spoznaje

Disekcija cervikalnih arterija je rascjep krvnih žila u vratu koje mozak opskrbljuju krvlju. Postoje dvije od svake arterije, po jedna karotidna i vertebralna arterija sa lijeve i desne strane vrata. Kada u stijenkama ovih arterija nastanu rascjepi, može doći do stvaranja krvnih ugrušaka unutar arterije. Ovi se ugrušci mogu odvojiti od stijenke arterije i otputovati do mozga te uzrokovati moždani udar. Uobičajen način liječenja rascjepa ovih arterija je primjena lijekova koji razrjeđuju krv i smanjuju stvaranje ugrušaka. Ipak, ponekad pacijenti i dalje razvijaju simptome moždanog udara i njihovo se stanje pogoršava unatoč primjeni maksimalne doze lijeka.

Datum pretraživanja literature

Proveli smo temeljit i sveobuhvatan pregled literature kako bismo pronašli klinička istraživanja koja bi nam pomogla da odgovorimo na istraživačko pitanje, U ovaj su sustavni pregled uključeni dokazi objavljeni do ožujka 2020. godine.

Značajke istraživanja

U sustavni pregled smo uključili studije provedene na objektivan način i dizajnirane s namjerom uspoređivanja kirurškog zahvata ili radiološke intervencije sa samom farmakoterapijom.

Ključni rezultati

Nismo pronašli istraživanja koja bi zadovoljila kriterije za uključenje u ovaj pregled. Stoga nisu dostupni objektivni dokazi da operacija ili radiološka intervencija mogu biti od koristi u pacijenata koji imaju simptome moždanog udara unatoč primjeni lijekova. Našli smo niz izvještaja iskusnih skupina liječnika da su operacije i radiološke intervencije prema njihovom iskustvu bile učinkovite. Ipak, nismo našli dokaze da je ovo primjenjivo na druge bolnice ili kliničke timove. Iz toga proizlazi da su velika, dobro provedena istraživanja nužna kako bi se dobio odgovor na ovo pitanje.

Pouzdanost dokaza

Ne postoje kvalitetni dokazi koji bi poslužili kao nit vodilja kliničarima po pitanju najboljeg liječenja za pacijente s disekcijom cervikalnih arterija koji imaju simptome unatoč optimalnoj farmakoterapiji.