Dosadašnje spoznaje

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, 2012. godine od ishemijske bolesti srca umrlo je 7,4 milijuna ljudi. To predstavlja 15% svih svjetskih smrtnih slučajeva. Pacijenti sa srčanim udarom, ali bez zatajenja srca, mogu primati beta-blokatore kao neakutno liječenje. Beta-blokatori blokiraju beta-receptore. To može smanjiti srčane potrebe kisika i može smanjiti broj komplikacija povezanih sa srčanim udarom.

Značajke istraživanja

Pretražene su baze podataka zaključno sa veljačom 2021. godine. Pronađeno je 25 randomiziranih kliničkih ispitivanja. Ljudi su imali jednaku mogućnost da budu raspoređeni u skupine koje su primale beta-blokatore ili kontrolnu intervenciju. U 21 ispitivanju kontrola je bio placebo. U četiri ispitivanja kontrolna skupina je bila bez intervencije. Ispitivanja su uključila 22,423 odraslih prosječne dobi 56,9 godina (raspon od 50 do 63 godine).

Ključni rezultati

Pacijenti bez zatajenja srca nakon srčanog udara koji su primali beta-blokatore u usporedbi s placebom ili nikakvom intervencijom vjerojatno imaju manji rizik od smrti i novog srčanog udara. Također mogu imati smanjeni rizik od velikih kardiovaskularnih događaja i smrti od bilo kojeg drugog uzroka povezanog sa srcem, ali vjerojatno ne od angine pektoris. Učinci beta-blokatora na ozbiljne nuspojave i na kvalitetu života nepoznati su zbog nedostatka podataka.

Pouzdanost dokaza

Dokaze treba tumačiti s oprezom, budući da je njihova pouzdanost za sve ishode bila umjerena do niska. Razlozi uglavnom uključuju visok rizik od pristranosti za sva uključena ispitivanja, ograničenja u dizajnu i provođenju te rizik od slučajne pogreške. To znači da rezultati potencijalno mogu precijeniti korisne učinke beta-blokatora i podcijeniti štetne učinke. Gore navedeni rezultati mogu se promijeniti u budućnosti, nakon što se provedu dodatna dobro osmišljena randomizirana klinička ispitivanja.