Istraživačko pitanje

Željelo se saznati jesu li kortikosteroidi koji se daju u nos (intranazalno) učinkoviti u liječenju upale nosne sluznice koja nije uzrokovana alergijom (nealergijski rinitis).

Dosadašnje spoznaje

Nealergijski rinitis je kronična bolest nosa koja nije uzrokovana infekcijom ili alergijama. Ljudi s nealergijskim rinitisom doživljavaju simptome koji utječu na njihovu kvalitetu života, kao što su začepljen nos, curenje iz nosa i kihanje. Pacijenti s nealergijskim rinitisom mogu biti podijeljeni u različite podskupine, ovisno o temeljnom uzroku bolesti. Temeljni uzroci nealergijskog rinitisa nisu u potpunosti jasni, stoga liječenje često nije uspješno u ovih bolesnika.

Lokalni (topikalni) kortikosteroidi koji se daju u nos se koriste s ciljem smanjenja upale. Oni su najčešće propisani lijek za druge kronične bolesti nosa i sinusa, kao što su alergijski rinitis i kronični rinosinusitis (upala sluznice nosa i sinusa). Liječenje kortikosteroidima koji se daju u nos može se provoditi sprejevima ili kapima, i to za različita vremenska razdoblja.

Značajke istraživanja

U ovaj Cochrane sustavni pregled uključeno je 34 randomiziranih kontroliranih studija s ukupno 4452 sudionika. Većina studija bila je relativno mala, iako je najveća studija imala ukupno 983 bolesnika. Svi bolesnici bili su ili odrasli ili adolescenti (u dobi između 12 i 18 godina) s nealergijskim rinitisom. Studije su ispitivale vrste, doze i načine primjene (npr. sprej, kapi) kortikosteroida koji se daju u nos. Devet studija sponzorirala je farmaceutska industrija ili su imale komercijalne sponzore. Jedno istraživanje financirala je vlada. U nekoliko studija farmaceutska industrija ili komercijalni sponzor možda su donirali lijekove za istraživanje, ali uloga financiranja nije bila jasna. Financiranje nije prijavljeno u osam ispitivanja.

Ključni rezultati

Intranazalni kortikosteroidi u usporedbi s placebom

Nije sigurno jesu li intranazalni kortikosteroidi smanjili težinu bolesti, koju su pacijenti sami opisali, u usporedbi s placebom pri mjerenju do tri mjeseca. Oni mogu smanjiti težinu bolesti koju prijavljuju pacijenti u usporedbi s placebom u trajanju do četiri tjedna, no ovaj dokaz je niske razine pouzdanosti. Liječenje intranazalnim kortikosteroidima vjerojatno povećava rizik od epistakse (krvarenja iz nosa), ali nema razlike u riziku od drugih nuspojava. Iz ovog sustavnog pregleda nije moguće reći postoji li razlika između različitih koncentracija, načina primjene ili planova liječenja kortikosteroida koji se daju u nos. Nema kvalitetne studije koja procjenjuje promjene u kvaliteti života ljudi koji koriste intranazalne kortikosteroide.

Intranazalni kortikosteroidi u usporedbi s drugim lijekovima

Nema dovoljno dokaza o tome je li liječenje kortikosteroidima koji se daju u nos bolje, lošije ili isto kao i korištenje drugih strategija liječenja kao što su fiziološka otopina, antihistaminici koji se daju u nos, kapsaicin ili ipratropij bromid za nealergijski rinitis.

Pouzdanost dokaza

Sveukupno, dokazi za intranazalne kortikosteroide u usporedbi s placebom za većinu ishoda bili su ili niske pouzdanosti (povjerenje u procjenu učinka je nisko) ili vrlo niske pouzdanosti (povjerenje u procjenu učinka je vrlo nisko). To je zato što je većina studija bila vrlo mala i koristila različite metode za mjerenje istog ishoda. U ovaj su sustavni pregled uključeni dokazi objavljeni do srpnja 2019. godine.