Istraživačko pitanje

U ovom sustavnom pregledu analizirani su dokazi o učinku dodatne (adjuvantne) terapije steroidima u osoba oboljelih od gripe.

Dosadašnje spoznaje

Većina oboljelih od gripe ima vrućicu, glavobolju i kašalj te će ozdraviti bez ikakvog posebnog liječenja. Međutim, u malog broja bolesnika razvije se teži oblik gripe koji zahtijeva terapiju u bolničkoj jedinici intenzivnog liječenja Tim pacijentima često se propisuju steroidi kao dio terapije, iako su dokazi koji podupiru uporabu steroida u tim okolnostima kontroverzni.

Obilježja istraživanja

Pretražena je literatura kako bi se pronašla istraživanja u kojima je provedena usporedba dodatne terapije steroidima naspram terapije bez steroida u osoba s gripom. Dokazi se temelje na literaturi objavljenoj do 3. listopada 2018. Pronađeno je 30 istraživanja u kojima je sudjelovalo ukupno 99 224 ispitanika; nijedno od tih istraživanja nije bilo kliničko ispitivanje. Većina tih istraživanja uključivala je ispitanike koji su primljeni u bolnicu za vrijeme pandemijske gripe 2009. i 2010. godine.

Ključni rezultati

Pronađeno je jedno relevantno kliničko istraživanje, no uključivalo je vrlo mali broj ispitanika (n = 24) s laboratorijski potvrđenom dijagnozom gripe. Dokazi iz dostupnih opažajnih istraživanja vrlo su niske kvalitete. Utvrđeno je da bi osobe s gripom koje su primale dodatnu terapiju steroidima mogle imati veći rizik od smrti u odnosu na osobe koje nisu primale steroide. Bolničke infekcije bile su glavna „nuspojava“ terapije steroidima koja je opisana u uključenim istraživanjima. U većini istraživanja opisan je veći rizik od bolničkih infekcija u skupini koja je liječena steroidima. Međutim, nejasno je jesu li pacijenti s težim oblikom gripe bili odabrani za primanje terapije steroidima. Prema tome, ne može se utvrditi je li dodatna terapija steroidima u osoba s gripom uistinu štetna ili ne. Nužno je stoga provesti klinička ispitivanja u kojima će se na propisan način ispitati učinak davanja dodatne terapije steroidima u oboljelih od gripe. Do tada, propisivanje steroida oboljelima od gripe ostaje pitanje kliničke procjene liječnika.

Kvaliteta dokaza

U jednom kontroliranom istraživanju sudjelovalo je samo 24 ispitanika s potvrđenom dijagnozom gripe, uz nedovoljnu zastupljenost najbolesnijih pacijenata u jedinici intenzivnog liječenja i sa sepsom.

Ostali dokazi proizlaze iz opažajnih istraživanja, čija je kvaliteta dokaza ocijenjena kao vrlo niska. Značajno ograničenje predstavljala je činjenica da indikacije za terapiju kortikosteroidima nisu bile u potpunosti navedene u mnogim istraživanjima: kortikosteroidi su se možda koristili kao završni pokušaj liječenja u osoba s najtežim oblikom bolesti ili su se isto tako možda koristili za liječenje manje teških bolesti koje su se istovremeno javile u bolesnika, poput pogoršanja astme. U nekim istraživanjima zabilježen je visok stupanj povezanosti između uporabe kortikosteroida i prisutnosti potencijalnih zbunjujućih čimbenika kao što su ozbiljnost bolesti i podležeće bolesti, sugerirajući da je zabuna indikacije za kortikosteroide najvjerojatnije prilagođena prilikom određivanja procjene učinka. Opaženo je nedosljedno opisivanje drugih važnih varijabli koje mogu biti povezane sa smrtnošću od gripe u tim istraživanjima, uključujući vrijeme do hospitalizacije, uporabu i vremensku primjenu antivirusnih lijekova i antibiotika te vrstu, dozu, vremensku primjenu i trajanje terapije kortikosteroidima. Osim toga, kod istraživanja u kojima su ti podatci opisani postoje međusobne razlike u pogledu mjerenja ozbiljnosti bolesti, vremenskog termina potvrde smrti i udjela slučajeva i kontrola liječenih antivirusnim lijekovima i/ili antibioticima te vrste, doze, vremenske primjene i trajanja terapije kortikosteroidima.