Dosadašnje spoznaje

Delirij je akutni poremećaj svijesti koji se javlja u životno ugroženih odraslih bolesnika u jedinicama intenzivnog liječenja (JIL). Povezan je sa dužim korištenjem mehaničke ventilacije za olakšavanje disanja pacijenata, dužim boravkom na JIL-u i u bolnici, i većim rizikom od smrti. Delirij u JIL-u također je povezan s kognitivnim smetnjama kao što su gubitak pamćenja i pažnje, poteškoće u koncentraciji i poremećaji stanja svijesti. Čimbenici rizika za razvoj delirija uključuju starost, alkoholizam, oštećenje vida/sluha, a u životno ugroženih bolesnika primjena fizičkog sputavanja, dugotrajni bolovi i neki lijekovi.

Istraživačko pitanje

Cilj ovog Cochraneovog sustavnog pregleda bio je procijeniti postojeće dokaze o učinku intervencija za sprječavanje delirija u JIL-u, smanjenju smrtnosti u bolnicama, smanjenju trajanja kome/delirija, potrebi mehaničke ventilacije za potpomognuto disanje, dužini boravka u JIL-u i mentalnim smetnjama

Značajke istraživanja

U ovaj sustavni pregled uključeno je 12 randomiziranih kontroliranih pokusa (3885 ispitanika). Istraživanja su uključivala odrasle osobe od 48 do 70 godina s kirurških i medicinskih JIL-a. Istraživanja su uspoređivala različite lijekove (tri istraživanja), različite pristupe sedaciji (pet istraživanja), fizikalnu ili kognitivnu terapiju ili oboje (jedno istraživanje), smanjenje buke i svjetlosti u JIL-u (dva istraživanja) i preventivnu zdravstvenu njegu (jedno istraživanje). Istraživanja su uglavnom imala mali broj sudionika i nije se primjenjivalo zasljepljivanje istraživača koji su procjenjivali učinke. Ovaj pregled dokaza opisuje rezultate za dvije najčešće istraživanje intervencije za prevenciju delirija, intervencije koji uključuju lijekove ili i one koje ne uključuju, haloperidol u usporedbi s placebom te rane fizičke i kognitivne terapije u odnosu na uobičajenu njegu.

Ključni rezultati

Rezultati upućuju na malu ili nikakvu razliku između primjene haloperidola i placeba za sprječavanje delirija u JIL-u, ali potrebna su dodatna istraživanja kako bi se smanjila nepreciznost i povećala pouzdanost rezultata. Potrebno je provesti više istraživanja fizikalne i kognitivne terapije, jer nema dovoljno dokaza da bi se moglo utvrditi mogu li ti nefarmakološki pristupi spriječiti nastanak delirija u JIL-u. Potrebna su dodatna istraživanja kako bi se istražile prednosti i štete drugih pristupa za sprječavanje delirija u JIL-u, poput sedacije i promjena u okruženju JIL-a, i njege prilagođene prevenciji delirija.

Kvaliteta dokaza

Kvaliteta dokaza ocijenjena je umjerenom do vrlo niskom. Nekoliko istraživanja imalo je nedostatke u kvaliteti, uključujući mali broj sudionika i nedostatak zasljepljivanja procjenitelja učinaka intervencija za sprječavanje delirija i drugih ishoda. Za intervencije kojima se ispituju sedacijski pristupi, fizikalna i kognitivna terapija te promjene u okolini potrebna su dodatna istraživanja kako bi se razjasnila njihova učinkovitost. Pet istraživanja u kategoriji „Istraživanja koja čekaju klasifikaciju“ i 15 istraživanja koja su u tijeku, mogla bi izmijeniti zaključke ovog sustavnog pregleda nakon što budu završena i procijenjena.