Psihološke intervencije za psihozu kod adolescenata

Istraživačka pitanja

Jesu li psihološke intervencije učinkovite i sigurne za adolescente sa psihozom? Postoje li razlike u učinku između različitih psiholoških intervencija?

Uvod

Psihoza je mentalna bolest koju karakteriziraju promjene u mišljenju i percepciji, poput deluzija (lažnih uvjerenja), halucinacija (kada osoba vidi ili čuje stvari koje drugi ne vide ili ne čuju), a može se pojaviti tijekom adolescencije. Kada se to dogodi, potrebno je da mlada osoba posjeti stručnjaka za mentalno zdravlje koji će često propisati lijekove. Međutim, uz lijekove, adolescenti sa psihozom vjerojatno će imati koristi od psiholoških tretmana primjerenih dobi (terapija razgovorom) kao što su terapija kognitivne remedijacije, psihoedukacija, obiteljska terapija i grupna psihoterapija. Ove intervencije mogu odgovoriti na socijalne i psihološke potrebe poput uključivanja među vršnjake i suočavanja sa stigmom i isključenošću. Učinci ovih intervencija kod mladih osoba sa psihozom analizirani su na temelju podataka iz randomiziranih kontroliranih ispitivanja.

Pretraga dokaza

Specijalist za informacije Cochraneove skupine za shizofreniju pretražio je registar ispitivanja u svibnju 2016. i ožujku 2019. kako bi pronašao ispitivanja u kojima su adolescenti sa psihozom nasumično raspoređeni u različite skupine liječenja. Skupine liječenja mogle su uključivati psihološke intervencije (s ili bez uobičajenog liječenja), samo lijekove, uobičajeno liječenje ili druge psihološke intervencije (s ili bez uobičajenog liječenja).

Rezultati

U ovaj sustavni pregled uključeno je samo sedam ispitivanja provedenih u različitim dijelovima svijeta. U tim ispitivanjima uspoređivane su različite psihološke intervencije s uobičajenim liječenjem ili s drugim vrstama psiholoških intervencija, a navedene su različite mjere ishoda, zbog čega je bilo teško usporediti jedno istraživanje s drugim. Proučavan je učinak ovih tretmana na sedam glavnih ishoda: opće stanje, mentalno stanje, štetni učinci, kognitivno funkcioniranje, opće funkcioniranje, korištenje usluga i rano napuštanje istraživanja. Nijedno od uključenih istraživanja nije prijavilo podatke o štetnim učincima.

Ključni rezultati

Apsolutni učinak psiholoških intervencija (PI, u usporedbi PI s uobičajenim liječenjem (TAU))

Analize prijavljenih podataka ukazuju na to da terapija kognitivne remedijacije (CRT) može pomoći u poboljšanju kratkoročnog pamćenja (kognitivne funkcije), ali uobičajeno liječenje može biti učinkovitije od CRT-a za poboljšanje mentalnog stanja. Grupna terapija također može biti korisna za poboljšanje općeg stanja. Sve ostale analize glavnih ishoda pokazale su da PI ima mali ili nikakav učinak u usporedbi s TAU-om.

Relativni učinci PI-ja (usporedba jedne PI vrste s drugom PI vrstom)

Nisu utvrđene stvarne razlike između različitih PI vrsta.

Zaključci

Neke psihološke intervencije mogu imati korisne učinke na odabrane ishode, ali, općenito, većina rezultata ukazuje na mali ili nikakav učinak. Međutim, svi rezultati temeljili su se na podatcima iz vrlo malog broja istraživanja s malim brojem ispitanika. Također postoje nedoumice u vezi s metodama koje su korištene u tim istraživanjima. Stoga postoji znatna nesigurnost u pogledu pouzdanosti tih nalaza. Na temelju ovih dokaza ne mogu se donijeti čvrsti zaključci. Potrebna su relevantna, dobro provedena randomizirana kontrolirana ispitivanja.