Korištenje uzoraka dobivenih bronhoskopijom u svrhu odlučivanja o metodama liječenja plućne infekcije u oboljelih od cistične fibroze

Ključne poruke

Pronađeni su dokazi iz dvaju malih istraživanja koja su uključivala samo djecu.

Ne zna se koji je najbolji način da se dobiju uzorci koji bi odredili koje antibiotike treba propisati za infekciju pluća.

Uvod

Cistična fibroza (CF) je genetsko stanje koje uzrokuje oštećenje pluća, probavnog sustava i drugih organa. Problemi s disanjem u osoba s CF uglavnom su posljedica ponovljenih infekcija pluća. Bakterijske kulture (rast uzročnika bolesti u laboratorijskim uvjetima) iz uzorka sluzi iskašljanog iz donjih dišnih puteva omogućuje liječnicima brzo prepoznavanje uzročnika infekcije i rani početak liječenja. Ako pacijenti ne mogu iskašljati sluz, brisevi se uzimaju iz gornjeg dijela grla, radi otkrivanja uzročnika infekcije u donjim dišnim putevima, ali to nije uvijek najpouzdanija metoda.

Tijekom bronhoskopije, liječnici pregledaju donje dišne puteve koristeći dugu, tanku, fleksibilnu cijev sa svjetlom i kamerom na jednom kraju. Na ovaj način također mogu prikupiti sluz. Osoba mora biti sedirana ili pod općom anestezijom. Ne zna se je li liječenje temeljeno na uzorcima uzetima tijekom bronhoskopije bolje od liječenja koje se temelji na brisu grla.

Ovo je obnovljena verzija Cochraneovog sustavnog pregleda objavljenog 2013. godine.

Cilj Cochraneovog sustavnog pregleda

Željelo se saznati treba li koristiti uzorke dobivene bronhoskopijom pri odlučivanju o liječenju plućnih infekcija kod osoba s CF-om.

Kako je proveden ovaj sustavni pregled?

Pretražena su istraživanja koja su uključila ispitanike bilo koje dobi s CF-om. Rezultati su uspoređeni i sažeti te je procijenjena razina pouzdanosti dokaza na temelju čimbenika kao što su način provođenja istraživanja i broj uključenih ispitanika.

Rezultati

U ovaj su sustavni pregled uključena dva istraživanja na 186 djece. Jedno je istraživanje uključilo 170 beba mlađih od šest mjeseci kojima je dijagnosticirana CF i pratilo ih se do pet godina. Drugo istraživanje uključilo je 30 djece s CF-om u dobi od pet do 18 godina i pratilo ih se do dvije godine. U oba istraživanja ispitanici su podijeljeni u dvije skupine potpuno nasumično, s tim da je jedna skupina dobila antibiotike na temelju uzoraka uzetih bronhoskopijom, a druga skupina antibiotike na temelju uzoraka uzetih iz grla. U većem istraživanju djeci je učinjena bronhoskopija kada su pokazala znakove pogoršanja respiratornih simptoma, dok je u manjem istraživanju bronhoskopija provedena kada je zabilježen porast indeksa klirensa pluća, koji je pokazatelj rane plućne bolesti i mjeri koliko se zrak učinkovito kreće unutar pluća.

Ključni rezultati

Nijedno istraživanje nije pokazalo razliku između skupina u pogledu plućne funkcije, tjelesne mase, indeksa tjelesne mase niti rezultata dobivenog kompjutoriziranom tomografijom (CT) pluća, kada su mjerenja provedena nakon dvije ili pet godina. Veće istraživanje također je pokazalo da nije bilo razlike u tome koliko je djece u svakoj skupini imalo infekciju s Pseudomonas aeruginosa u dobi od pet godina, po godini praćenja ili koliko je često dijete bilo loše s respiratornim simptomima. U ovom većem istraživanju, djeca u skupini koja je dobila bronhoskopiju bila su češće primljena u bolnicu, iako su prijemi općenito bili kraći nego u usporednoj skupini. Nije bilo razlike između skupina u ukupnim troškovima skrbi i rezultatima kvalitete života povezane sa zdravljem.

Nuspojave opisane tijekom i nakon bronhoskopije nisu bile ozbiljne. Najčešća neželjena nuspojava bila je pojačanje kašlja (u trećine djece).

Trenutačno nema dovoljno dokaza koji bi opravdali uporabu bronhoskopije u dijagnosticiranju i liječenju plućnih infekcija u djece s cističnom fibrozom.

Ograničenja ovog pregleda

Dokazi su bili ograničeni na dva istraživanja. Iako su ta istraživanja bila dobro osmišljena, njihovi rezultati se nisu mogli kombinirati jer su koristili različite metode mjerenja. Postoji niska pouzdanost u dokaze za većinu ishoda te umjerena pouzdanost u rezultate za dva ishoda (bodovanje kompjutoriziranom tomografijom visoke rezolucije i analiza troškova skrbi). Zbog malog broja uključene djece rezultati se ne mogu smatrati pouzdanima. Osim toga, u istraživanja su bila uključena samo mala djeca, pa nije poznato bi li rezultati bili jednaki u odraslih osoba s CF-om. Budući da je liječenje prve infekcije Pseudomonas aeruginosa dosta uspješno, potrebna su veća i dugotrajnija istraživanja za otkrivanje malih razlika među skupinama. Provođenje tako velikih istraživanja iznimno je teško i potrebno je koristiti osjetljivije mjere.

Datum pretraživanja dokaza

U ovaj su sustavni pregled uključeni dokazi objavljeni do studenog 2023. godine.