Srčano-žilne bolesti, u koje ubrajamo srčani udar, anginu pectoris i moždani udar, glavni su uzrok smrtnosti i pobola širom svijeta. Visoki kolesterol u krvi povezan je s nastankom srčano-žilnih bolesti i važan čimbenik rizika. Smanjenjem razine kolesterola u krvi može se smanjiti rizik od srčano-žilnih bolesti. Statini, lijekovi koji snižavaju kolesterol (primjerice simvastatin, pravastatin, atorvastatin) su lijekovi prvoga izbora za smanjenje kolesterola. Još otkako su 1990-ih objavljena prva randomizirana kontrolirana ispitivanja o statinima, objavljeno je nekoliko preglednih članaka o učincima statina, koji su naglašavali njihove blagotvorne učinke, osobito u ljudi koji su ranije imali srčano-žilne bolesti. Među korisnim učincima statina je smanjenje broja srčano-žilnih incidenata. Također se pokazalo da statini smanjuju rizik od prvog srčano-žilnog incidenta u osoba koje su inače zdrave, ali imaju visok rizik za razvoj srčano-žilnih bolesti (primarna prevencija), ali nisu postojale detaljne informacije o mogućim opasnostima terapije statinima za primarnu prevenciju Cilj ovog obnovljenog Cochrane sustavnog pregleda bio je procijeniti učinke, i u smislu djelotvornosti i sigurnosti statitna, za primarnu prevenciju srčano-žilnih bolesti. Autori su pretražili nekoliko baza znanstvenih studija, uključujući CENTRAL, MEDLINE i EMBASE zaključno do 2011. godine.
Pronađeno je 18 kliničkih ispitivanja, s 19 usporedbi i ukupno 56.934 ispitanika, obavljenih u razdoblju od 1994. do 2008. Sve studije su bile kontrolirani klinički pokusi sa slučajnim uzorkom ispitanika, u kojima su se uspoređivali statini s uobičajenim liječenjem ili placebom. Srednja dob ispitanika bila je 57 godina (raspon: 28-97 godina), 60,3% ispitanika su bili muškarci, a u 8 ispitivanja koja su objavila podatke o rasi ispitanika, 85,9% su bili bijelci. Trajanje liječenja bilo je najmanje godinu dana, s praćenjem od najmanje 6 mjeseci.
Smrtnost od svih uzroka i srčano-žilni incidenti koji nisu uzrokovali smrt smanjili su se nakon liječenja statinima, kao i potreba za revaskularizacijom (uspostavljanje prohodnosti krvnih žila) kirurškim putem (bajpas koronarne arterije) ili angioplastikom. Ako bi se 1000 ljudi liječilo statinima 5 godina, kod 18 bi se spriječili veliki srčano-žilni incidenti, što je rezultat koji je usporediv s drugim terapijama za prevenciju srčano-žilnih bolesti. Uzimanje statina nije povećalo rizik od ozbiljnih nuspojava kao što je karcinom. Izgledno je da su statini isplativi za primarnu prevenciju srčano-žilnih bolesti.