U mnogim zemljama provode se programi vezani za „zdravo srce“ koji podrazumijevajusavjetovanje i edukacijske metode kojima se stanovništvo ohrabruje na smanjenje rizika odrazvoja srčanih bolesti. Ti čimbenici rizika uključuju visoku razinu kolesterola, prekomjerniunos soli hranom, visoki krvni tlak, prekomjernu tjelesnu težinu, hranu s visokim udjelommasnoća, pušenje, dijabetes i sedentarni stil života.Ovaj Cochrane sustavni pregled analizirao je sve relevantne randomizirane kontroliranepokuse u kojima su istražene intervencije koje su obuhvatile više od jednog čimbenika rizika(intervencija usmjerena na višestruke čimbenike rizika) u osoba kod kojih nisudijagnosticirane srčano-žilne bolesti.U literaturi je pronađeno 55 takvih kliničkih ispitivanja koja su trajala između 6 mjeseci i 12godina, i provedena su u nizu zemalja tijekom razdoblja od četrdeset godina. Srednje trajanje praćenja ispitanika bilo je 12 mjeseci (raspon: od 6 mjeseci do 12 godina). Intervencije usmjerene na višestruke čimbenike rizika doista su dovele do malih smanjenja rizičnih čimbenika, uključujući krvni tlak, kolesterol i pušenje. Usprkos očekivanjima, takve intervencije imale su malen ili nikakav učinak na rizik od smrtnosti ili pobola od koronarne srčane bolesti. To je možda stoga što se te male promjene u čimbenicima rizika nisu održale tijekom duljeg vremenskog razdoblja. Ili je također moguće objašnjenje da su uočena smanjenja u čimbenicima rizika nastala zbog pristranosti u pojedinim studijama. Metode kojima se pokušava promijeniti ponašanje u općoj populaciji ograničene su i čini se da nisu učinkovite. Potrebno je iznaći nove pristupe kojima će se potaknuti promjena ponašanja i tenove pristupe treba empirijski istražiti prije nego se počnu naveliko promovirati, osobito uzemljama u razvoju, gdje se učestalost kardiovaskularnih bolesti povećava. Potrebna sudaljnja istraživanja na ovu temu.