Bolest perifernih arterija (BPA) naziv je za blokadu velikih arterija. Pacijenti s koji su oboljeli od te bolesti zbog suženja arterija u nogama mogu pokazivati simptome poput grčeva u nogama ili stražnjici dok hodaju. To se stanje naziva intermitentna klaudikacija. Takvi pacijenti skupina su s povećanim rizikom od srčanog udara, moždanog udara i smrti. Liječenje najčešće uključuje prestanak pušenja i smanjenje ostalih rizičnih faktora poput dijabetesa, visokog krvnog tlaka i kolesterola. Druga vrsta liječenja koja se češće koristi za smanjivanje srčanih i moždanih udara u pacijenata s intermitentom klaudikacijom je liječenje antitrombocitnim lijekovima. Antitrombocitni lijekovi čine krv manje ljepljivom i tako sprečavaju stvaranje krvnih ugrušaka. Time se sprječava blokiranje arterija koje može prouzrokovati srčane i moždane udare. Liječenje antitrombocinim tvarima uključuje lijekove poput aspirina, klopidogrela i dipiridamola, ali ne postoji mnogo dokaza o prednostima terapije antitrombocitima kod pacijenata s intermitentnom klaudiakcijom. U ovaj Cochraneov sustavni pregled literature uključeno je dvanaest studija sa sveukupno 12.168 pacijenata. Analize su pokazale da su antitrombocitni lijekovi smanjili rizik od bilo kojeg uzroka smrti te srčanog i moždanog udara u usporedbi s placebom. Kada se aspirin uspoređivao s ostalim antitrombocitnim lijekovima, bilo je nešto dokaza da su antitrombocitni lijekovi imali bolje učinke u smanjivanju smrtnosti ili pojave bolesti srčano-žilnog sustava poput srčanog ili moždanog udara. Ipak, ti se rezultati temelje na samo dva eksperimenta. Međutim, korištenje antitrombocitnih lijekova povećava rizik od probavnih smetnji i može povećati vjerojatnost od većih krvarenja. Unatoč njegovoj čestoj upotrebi, dokazi za korištenje aspirina u liječenju pacijenata s intermitentnom klaudikacijom nisu jaki i potrebna su daljnja istraživanja kako bi se odredilo bi li bolje bilo aspirin zamijeniti s drukčijom vrstom antitrombocitnog lijeka koji će imati više prednosti i manje nuspojava.