Subarahnoidno krvarenje (SAH) je krvarenje u mali prostor između mozga i lubanje koja sadrži krvne žile koje opskrbljuju mozak (subarahnoidalni prostor). Uzrok krvarenja je obično pucanje slabe točke u jednoj od tih žila. SAH je relativno rijetka vrsta moždanog udara, ali često se javlja u mladoj dobi (pola bolesnika su mlađi od 50 godina). Ishod SAH-a je često loš: jedna trećina ljudi umire nakon krvarenja, a od onih koji prežive jedna petina će zahtijevati pomoć u obavljanju svakodnevnih aktivnosti. Važan uzrok lošeg oporavka nakon SAH-a je drugo krvarenje iz oslabljene žile (ponovno krvarenje). Smatra se da je tome uzrok otapanje krvnog ugruška na izvornom mjestu krvarenja što je uzrokovano prirodnom aktivnošću rastapanja krvnog ugruška (fibrinoliza). Antifibrinolitička terapija koja smanjuje navedenu aktivnost je uvedena kao terapija za smanjenje nastanka ponovog krvarenja i stoga za poboljšanje oporavka nakon SAH-a. Ovaj Cochraneov sustavni pregled literature uključio je 10 istraživanja, u kojima je sudjelovalo ukupno 1904 sudionika; ta su istraživanja ispitala učinak antifibrinolitičkih lijekova u pacijenata sa SAH-om. Podatci iz istraživanja pokazuju kako antifibrinolitička terapija zaista smanjuje rizik od nastanka ponovnog krvarenja, ali ne poboljšava preživljavanje ili vjerojatnost osamostaljenja u svakodnevnim aktivnostima. To može biti zbog povećanja drugih čestih komplikacija SAH-a. Možemo zaključiti da antifibrinolitičko liječenje ne treba rutinski davati ljudima sa SAH-om, ali treba provesti nova klinička ispitivanja kako bi se ustanovilo da li kratkoročna terapija može biti korisna.