Probiotici za liječenje aktivnog ulceroznog kolitisa

Cilj Cochraneovog sustavnog pregleda

Cilj ovog Cochraneovog sustavnog pregleda bio je otkriti mogu li probiotici potaknuti remisiju u ljudi s ulceroznim kolitisom. Analizirani su podatci iz 14 istraživanja kako bi se odgovorilo na to pitanje.

Ključne poruke

Probiotici mogu biti bolji u poticanju remisije od placeba (lažnog lijeka). Nejasno je jesu li probiotici bolji od 5-aminosalicilne kiseline (5-ASA, protuupalno sredstvo koje se koristi za liječenje upalnih bolesti crijeva), međutim postoje ograničeni dokazi da, kada se oba liječenja koriste kao kombinirana terapija, mogu biti bolji od same 5-ASA-e u poticanju remisije. Većina istraživanja izvijestila je da se nisu dogodili ozbiljni štetni događaji. Za istraživanja koja su izvijestila o tome, ozbiljni neželjeni događaji nisu se pojavili u skupini koja je uzimala probiotike. Manji prijavljeni neželjeni događaji bili su nadutost i proljev.

Što je proučavano u ovom sustavnom pregledu?

Ulcerozni kolitis ima razdoblja ponovne pojave i remisije bolesti. Uzrokuje upalu debelog crijeva i dovodi do simptoma kao što su bolovi u trbuhu, proljev i umor. Postoje dokazi koji sugeriraju da je neravnoteža u bakterijama crijeva uzrok bolesti, pa bi probiotici, koji su živi mikroorganizmi, mogli izmijeniti bakterijsku floru i možda smanjiti upalu.

Ključni rezultati

U ovaj su sustavni pregled uključena randomizirana kontrolirana istraživanja (klinička istraživanja u kojima su ispitanici nasumično podijeljeni u dvije ili više terapijskih skupina) u kojima se uspoređivalo liječenje probioticima sa placebom, sa 5-ASA, te probioticima u kombinaciji s 5-ASA. Pronađeno je 14 randomiziranih kontroliranih istraživanja koja su uključivala 865 ispitanika. Istraživanja su uključivala odrasle i djecu. Osam istraživanja omogućilo je sudionicima nastavak liječenja dodatnom terapijom, dok ostala četiri istraživanja o tome nisu bila jasna.

1) Probiotici mogu potaknuti kliničku remisiju, u usporedbi s placebom.

2) Nejasno je dovodi li terapija probioticima do razlike u štetnim događajima (manjim ili ozbiljnijim), u usporedbi s placebom.

3) Postoje ograničeni dokazi o tome uzrokuju li probiotici veće poboljšanje bolesti, u usporedbi s placebom.

4) Postoji mala razlika, ili je uopće nema, u poticanju remisije s probioticima, u usporedbi s 5-ASA-om (dokazi niske razine sigurnosti).

5) Postoje ograničeni dokazi koji ukazuju na to da kada se probiotici u kombinaciji s 5-ASA-om uspoređuju sa samom 5-ASA-om, probiotici mogu pružiti malo veće šanse za poticanje remisije. Ti se rezultati temelje na dokazima male sigurnosti iz jednog istraživanja, u kojem nije jasna vrsta proučavane remisije.

6) Zabilježeni su ozbiljni neželjeni događaji kada su se probiotici uspoređivali s placebom, ali pojavili su se samo u placebo skupini.

Zaključak

Iako dokazi sugeriraju da probiotici mogu potaknuti remisiju više od placeba, povjerenje u tu procjenu je ograničeno zbog dokaza niske razine sigurnosti. Takva razina sigurnosti se pripisuje malom broju ispitanika u svakom istraživanju, te nepouzdanim metodama korištenima u istraživanjima. Iz dokaza koji su izneseni u ovim istraživanjima, nije moguće izvući čvrste zaključke o učinkovitosti probiotika. Potrebno je više bolje osmišljenih istraživanja s više ispitanika.

Datum pretraživanja dokaza

U ovaj su sustavni pregled uključeni dokazi objavljeni do listopada 2019. godine.

Bilješke prijevoda: 

Hrvatski Cochrane. Prevela Jelena Sulić. Ovaj sažetak preveden je u okviru volonterskog projekta prevođenja Cochrane sažetaka. Uključite se u projekt i pomozite nam u prevođenju brojnih preostalih Cochrane sažetaka koji su još uvijek dostupni samo na engleskom jeziku. Kontakt: cochrane_croatia@mefst.hr

Tools
Information
Share/Save