Iz randomiziranih kontroliranih istraživanja utvrdili smo koristi i štete liječenja tijekom trudnoće, poroda i nakon poroda kako bi se spriječila duboka venska tromboza u žena s povećanim rizikom.

Što je proučavano u ovom Cochraneovom sustavnom pregledu?

Krvni ugrušak se može stvoriti u dubokim venama, najčešće u nogama. To je stanje poznato kao duboka venska tromboza (DVT). Ako se dio ugruška odlomi, on se krvlju može prenijeti u pluća i tamo začepiti krvne žile. To nazivamo plućnom embolijom, koja može dovesti do smrti, iako je to rijetkost. Zajedno ih nazivamo venski tromboembolizam (VTE). Ženski sustav zgrušavanja aktivniji je tijekom trudnoće kako bi se spriječilo prekomjerno krvarenje tijekom poroda. Neke su žene podložnije riziku od VTE-a tijekom poroda i za vrijeme poroda, uključujući žene s prethodnim VTE, trombofilijom (stanje povećanog rizika od pojave krvnog ugruška) te nakon carskog reza.

Zašto je ovo važno?

Žene s povećanim rizikom od VTE tijekom trudnoće i šest tjedana nakon poroda obično se liječe kako bi spriječili krvne ugruške. Liječenja se razlikuju zbog nedostatka jasnih smjernica. Liječenja za prevenciju VTE uključuju primjenu heparina, aspirina i nošenje kompresijskih čarapa kako bi se poboljšala cirkulacija u nogama. Neki od postupaka mogu potencijalno ugroziti zdravlje žene, na primjer, prekomjerno krvarenje tijekom poroda ili teže zacjeljivanje rana.

Koje smo dokaze pronašli?

Ovo je obnovljena inačica Cochraneovog sustavnog pregleda objavljenog 2014. godine. Pretraženi su novi dokazi u listopadu 2019. Uključeno je 29 randomiziranih kontroliranih istraživanja sa 3,839 žena. Istraživanja su objavljena od 1975. do 2016., uglavnom u zemljama s visokim prihodima. Uključene su žene s povećanim rizikom od VTE koje su bile trudne, u porođajnom razdoblju ili su rodile. Načini čiječenja su uključivali različite doze heparina (niskomolekularni ili nefrakcionirani heparin) te nošenje kompresijskih čarapa ili pomagala. Nijedna smrt nije zabilježena. Ovi su rezultati utemeljeni na dokazima vrlo niske kvalitete.

Početak liječenja tijekom trudnoće (sa ili bez liječenja nakon poroda): proučavana je simptomatska VTE i štetni učinci koji su zaustavili liječenje. Pozitivni učinci heparina bili su nejasni kad su bile uspoređivane žene koje su liječene aktivnom tvari i žene koje su dobile placebo (četiri istraživanja sa 476 žena). Slični su zaključci i za različite tipove heparina (procijenjeno iz četiri istraživanja s 404 žene), različite doze niskomolekularnog heparina (u jednom istraživanju sa 144 žene) i za nošenje kompresijskih čarapa u usporedbi sa nenošenjem istih (u istraživanju sa 44 žene).

Za liječenje tijekom i nakon vaginalnog ili carskog poroda: vrlo su nesigurni učinci heparina na pojavu simptomatske VTE kada se uspoređuje s nikakvim liječenjem (procijenjeno u istraživanju sa 210 žena). Ovo istraživanje nije izvijestilo o nuspojavama zbog kojih su žene stale s liječenjem.

Za liječenje tijekom i nakon poroda carskim rezom: vrlo su nesigurni učinci heparina u usporedbi s nikakvim liječenjem ili placebom (procijenjeno u do pet istraživanja sa 1,140 žena). Istraživanja su proučavala različite doze heparina i kompresijskih pomagala u usporedbi s odmorom u krevetu (u jednom istraživanju s 49 žena). Nikakve nuspojave koje su zaustavile liječenje nisu zabilježene.

Za liječenje nakon vaginalnog ili carskog poroda: nijedna simptomatska VTE nije zabilježena kod davanja heparina, kod nikakvog liječenja i placebo liječenja u dva istraživanja (58 žena). Nijedno istraživanje nije zabilježilo nuspojave koje su dovele do prestanka liječenja.

Što ovi rezultati znače?

Nije sigurno jesu li prednosti liječenja koja sprječavaju duboku vensku trombozu u visokorizičnih žena tijekom trudnoće u vrijeme oko poroda veće od štetnih posljedica. Mali broj istraživanja je uključen u usporedbu, s nizom mjerenih ishoda i malim brojem događaja. Neka istraživanja su imala ograničenja u dizajnu i definiciji rizičnih faktora zgrušavanja krvi te ishodi nisu bili uvijek jasni. Potrebno je više većih visokokvalitetnih istraživanja.