Za osobe koje se podvrgavaju zahvatu revaskularizacije nakon ishemijskog moždanog udara, je li primjena trombolitičkog lijeka učinkovitija od izostanka takve terapije?

Ključne poruke

• Za osobe koje su nakon moždanog udara podvrgnute zahvatu revaskularizacije krvnih žila, dodavanje trombolitičkog lijeka:

  • nije u prosjeku dovelo do razlike u sposobnosti da samostalno obavlja svakodnevne aktivnosti uz blagi ili umjereni stupanj onesposobljenosti, kao ni u učestalosti smrtnog ishoda te pojave intrakranijalnog krvarenja, s ili bez kliničkih simptoma.

  • dovelo je do boljeg protoka krvi vidljivog kroz prethodno začepljene krvne žile.

Uvod

Kod ishemijskog moždanog udara, protok krvi prema mozgu smanjen je zbog začepljenja krvne žile. Ako se stanje ne liječi pravodobno, moždano tkivo se oštećuje, što dovodi do pojave simptoma poput poteškoća s govorom, pokretom ili hodanjem. U ovome slučaju, pojam akutni znači da se moždani udar dogodio unutar posljednja 4,5 sata.

Dosadašnje spoznaje

Liječenje akutnog ishemijskog moždanog udara uključuje zahvat otvaranja krvnih žila (endovaskularna trombektomija) te primjenu lijekova koji razgrađuju ugrušak (intravenska tromboliza).

Što je proučavano u ovom sustavnom pregledu?

Željelo se utvrditi dovodi li primjena lijekova koji razgrađuju ugrušak u osoba koje se podvrgavaju endovaskularnoj trombektomiji do boljih ishoda u usporedbi s izostankom takve terapije.

Kako je proveden ovaj sustavni pregled?

Pretražena su istraživanja koja su uspoređivala skupine ispitanika koji su tijekom endovaskularne trombektomije primili lijek za razgradnju ugruška s onima koji ga nisu primili. Rezultati su uspoređeni i sažeti te je procijenjena razina pouzdanosti dokaza na temelju čimbenika kao što su način provođenja istraživanja i broj uključenih ispitanika.

Ključni rezultati

Uključeno je šest istraživanja koja su obuhvatila ukupno 2336 ispitanika s nedavno pretrpljenim ishemijskim moždanim udarom, koji su bili podvrgnuti zahvatu otvaranja krvnih žila. Ispitanici su bili randomizirani (nasumično raspoređeni tako da je svatko imao jednaku vjerojatnost primiti lijek) u skupinu koja je primila lijek za razgradnju ugruška ili skupinu koja ga nije primila. Prosječna dob ispitanika je bila 71 godina. U istraživanjima su sudjelovale 1034 žene i 1302 muškarca. Obje su skupine u prosjeku imale gotovo jednak stupanj onesposobljenosti na početku istraživanja.

Ispitanici koji su nakon moždanog udara bili podvrgnuti zahvatu otvaranja krvnih žila i primili lijek za razgradnju ugruška nisu, u prosjeku, ostvarili bolje rezultate od onih koji nisu primili takav lijek, bilo u sposobnosti samostalnog obavljanja svakodnevnih aktivnosti uz blagi ili umjereni stupanj onesposobljenosti, u stopi smrtnosti ili u učestalosti krvarenja unutar mozga. Međutim, kod njih je zabilježen bolji protok krvi kroz prethodno začepljene krvne žile.

Ograničenja ovog pregleda

Postoji sigurnost u to da lijek za razgradnju ugruška ima mali ili nikakav učinak, u prosjeku, na umjereni stupanj onesposobljenosti, broj smrtnih ishoda te pojavu asimptomatskog krvarenja unutar mozga.

Također postoji sigurnost u to da je lijek za razgrađivanje ugrušaka poboljšao protok krvi koji se mogao vidjeti kroz začepljene krvne žile.

Postoji umjerena sigurnost u to da lijek za razgradnju ugruška vjerojatno ima mali ili nikakav učinak, u prosjeku, na sposobnost samostalnog obavljanja svakodnevnih aktivnosti uz blagi stupanj onesposobljenosti. Razina pouzdanosti u dokaze je umjerena jer su uočene znatne razlike u rezultatima te među samim istraživanjima.

Postoji umjerena sigurnost u to da lijek za razgradnju ugruška vjerojatno ima mali ili nikakav učinak na pojavu simptomatskog krvarenja unutar mozga. Razina pouzdanosti u dokaze je samo umjerena zbog zabrinutosti oko velikog raspona vrijednosti koji bi mogao obuhvatiti i klinički značajnu razliku.

Datum pretraživanja dokaza

U ovaj su sustavni pregled uključeni dokazi objavljeni do studenog 2023. godine.