Uporaba alarmantnih znakova za probir prijeloma kralješka u osoba s bolovima u donjem dijelu leđa

Ključne poruke

– Četiri najveća alarmantna znaka za prijelome kralježaka kod osoba s bolovima u donjem dijelu leđa bila su uporaba kortikosteroida (lijekovi koji mogu oslabiti kosti), starija dob (iznad 70 godina), trauma (npr. pad) i kontuzija (modrice) ili ogrebotina (posjekotine).

– Potrebno je više istraživanja kako bi se identificirali najbolji alarmantni znakovi ili njihova kombinacija za probir pacijenata s prijelomima kralježnice.

Dosadašnje spoznaje

Alarmantni znakovi za prijelome kralježnice su znakovi i simptomi koje otkrije zdravstveni djelatnik (npr. liječnik, fizioterapeut) tijekom pregleda, a koji upozoravaju da nešto nije u redu s kralježnicom. Točnost alarmantnih znakova je važna, jer testovi loše kvalitete mogu dovesti do netočne dijagnoze i liječenja. S jedne strane, ako testovi nisu točni, osobe bez prijeloma kralježnice mogu biti podvrgnute nepotrebnim snimanjima (npr. rendgenskim snimkama, magnetskoj rezonanciji koja koristi radiovalove za stvaranje detaljnih slika unutrašnjosti tijela). Neke od ovih metoda snimanja dovode do izloženosti zračenju, dodatnih troškova i dodatne zabrinutosti kod pacijenta. S druge strane, propuštanje prijeloma kralježnice dovest će do odgode u primanju liječenja i smanjenja kvalitete života. Stoga je potrebno identificirati najtočnije alarmantne znakove za probir prijeloma kralježnice.

Što je proučavano u ovom sustavnom pregledu?

Željelo se procijeniti koliko su pouzdani alarmantni znakovi koji se koriste za identifikaciju prijeloma kralježnice kod osoba koje se javljaju s bolovima u donjem dijelu leđa. Gdje je to bilo moguće, rezultati alarmantnih znakova prikazani su zasebno za različite vrste prijeloma kralježnice, poput osteoporotičnih kompresivnih prijeloma kralješka (npr. prijelomi uzrokovani osteoporozom), traumatskog prijeloma kralješka (npr. uslijed pada), stresnog prijeloma kralješka (npr. nagli porast opterećenja kralježnice) ili nespecificiranog prijeloma kralješka (npr. bez zabilježenog specifičnog uzroka).

Kako je proveden ovaj sustavni pregled

Ovo je obnovljeni Cochraneov sustavni pregled. Pretražena su istraživanja koja su ispitivala točnost alarmantnih znakova u različitim zdravstvenim ustanovama. Uključena su istraživanja koja su uspoređivala rezultate uzimanja anamneze i fizikalnog pregleda (ili oboje) (poznate kao indeksni testovi ili alarmantni znakovi) s različitim vrstama snimanja (poznatim kao referentni standard) kako bi se identificirali prijelomi kralježnice kod osoba s bolovima u donjem dijelu leđa. Također su uključena istraživanja ako su zasebno izvještavala o rezultatima alarmantnih znakova za različite vrste prijeloma kralježnice.

Ključni rezultati

Četrnaest istraživanja ispitalo je različite alarmantne znakove korištene za identifikaciju prijeloma kralježnice, a većina alarmantnih znakova nije bila točna ili korisna. Sveukupno, četiri najveća alarmantna znaka bila su uporaba kortikosteroida (lijekovi koji mogu oslabiti kosti), dob osobe (stariji od 70 godina), trauma (npr. pad) i kontuzija (modrice) ili ogrebotina (posjekotine).

U primarnoj zdravstvenoj zaštiti (npr. kod liječnika opće prakse), „trauma“ kao alarmantni znak bila je najbolja za probir na „nespecificiranu frakturu kralježnice“ i „osteoporotičnu frakturu kralježnice“. „Starija dob“ kao alarmantni znak bila je najbolja za probir na „nespecificiranu frakturu kralježnice“ u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. „Upotreba kortikosteroida“ može biti korisna kao alarmantni znak u primarnoj zdravstvenoj zaštiti za probir na „nespecificirane prijelome kralježnice“ i „osteoporotične prijelome kralježnice“. Alarmantni znakovi u sklopu kombinacije indeksnih testova, poput "starije dobi i ženskog spola" kao alarmantnog znaka u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, najprikladniji su za probir "nespecificiranog prijeloma kralježnice".

U sekundarnoj zdravstvenoj zaštiti (npr. specijalisti i konzultanti), „trauma“ kao alarmantni znak najbolja je za otkrivanje „nespecificiranog prijeloma kralježnice“, a „starija dob“ za „osteoporotični prijelom kralježnice“. Alarmantni znakovi u sklopu kombinacije indeksnih testova, poput "starije dobi i traume" u sekundarnoj zdravstvenoj zaštiti kao alarmantnog znaka, najprikladniji su za probir "nespecificiranog prijeloma kralježnice". Kada su „četiri od pet testova“ pozitivni u sekundarnoj zdravstvenoj zaštiti kao alarmantni znak, to se može koristiti za probir na „osteoporotičnu frakturu kralježnice“.

U tercijarnom okruženju (npr. specijalizirana skrb u bolničkom okruženju), „prisutnost kontuzije/abrazije“ kao alarmantni znak bila je najbolja za probir na „kompresijski prijelom kralježnice“.

Ograničenja ovog pregleda

Ograničenja ovog pregleda su to što se većina uključenih istraživanja razlikovala s obzirom na zdravstveno okruženje u kojem su provedena, koristila su različite ustroje ili su prikazivala podatke za različite vrste prijeloma kralježnice, što je otežavalo izvođenje zaključaka. Mnogi istraženi alarmantni znakovi potječu iz pojedinačnih istraživanja, a malo je istraživanja ispitivalo iste indeksne testove. Također nije bilo ujednačenog dogovora o definiciji alarmantnih znakova (npr. za kortikosteroide nije bilo jasno koliko dugo i u kojoj količini su se koristili), što bi moglo objasniti zašto se točnost nekih alarmantnih znakova razlikovala od istraživanja do istraživanja. Neki alarmantni znakovi mogu također različito utjecati na različite vrste prijeloma kralježnice. Međutim, to nije jasno zabilježeno u većini slučajeva.

Datum pretraživanja dokaza

U ovaj su sustavni pregled uključeni dokazi objavljeni do srpnja 2022. godine.