Dosadašnje spoznaje

Mnogi oboljeli od bolesti COVID-19 imaju malo ili nemaju nikakvih simptoma. Međutim, bolest COVID-19 može dovesti do poremećaja zgrušavanja krvi, pa ugrušci mogu začepiti manje (kapilare) i velike krvne žile, što može dovesti do srčanog udara, moždanog udara ili ugrušaka u nogama ili u plućima. Posljedice toga mogu biti kobne. Pacijenti koji imaju šećernu bolest, visoki krvni tlak ili prethodne bolesti srca izloženi su većem riziku od razvoja takvih komplikacija ako obole od bolesti COVID-19.

Istraživačko pitanje

Autori su željeli saznati, u pacijenata s potvrđenom ili vjerojatnom bolesti COVID-19, koje su bile najčešće:

- prethodne bolesti srca i krvnih žila (kardiovaskularne bolesti), kao što su šećerna bolest, visoki krvni tlak i pretilost

- komplikacije koje zahvaćaju srce i krvne žile (na primjer nepravilan rad srca, krvni ugrušci, srčano zatajenje i moždani udar) u različitim razinama zdravstvene skrbi (liječenje kod kuće, u domovima za starije ili u bolnici).

Kako je proveden ovaj sustavni pregled?

Autori su pretražili objavljena istraživanja koja su izvijestila o poremećajima srca i krvnih žila u pacijenata s potvrđenim ili vjerojatnim COVID-19. Uključena su istraživanja bilo kakvog ustroja, bez ograničenja mjesta provođenja istraživanja, ali trebala su biti podvrgnuta procjeni istovrsnika (engl. peer review), na engleskom jeziku, i uključivati barem 100 sudionika.

U ovaj su sustavni pregled uključeni dokazi objavljeni do srpnja 2020.

Ključni rezultati

Pronađeno je 220 istraživanja koja su izvijestila o ishodima važnima za ovaj sustavni pregled, ali kvaliteta istraživanja često je bila loša. Istraživanja su pretežno bila provedena u SAD-u i Kini. Većina istraživanja je izvijestila o manjem broju pacijenata koji su hospitalizirani zbog bolesti COVID-19, često u jedinicama intenzivne skrbi.

Visoki krvni tlak, šećerna bolest i bolest srca bili su vrlo česti u pacijenata koji su hospitalizirani zbog bolesti COVID-19 i povezani su s povećanim rizikom od smrti. Više od trećine pacijenata s COVID-19 imalo je povišeni krvni tlak, 23,5% pacijenata je imalo prethodnu bolest srca ili krvnih žila, 22,1% je imalo šećernu bolest, a 21,6% bilo je pretilo (neki su sudionici imali više od jednog navedenog stanja).

Najčešća kardiovaskularna komplikacija u pacijenata s bolesti COVID-19 bio je nepravilan rad srca (fibrilacija atrija, 8,5%). Česti su bili i ugrušci u nogama (6,1%) ili plućima (4,3%), i srčano zatajenje (6,8%), ali učestalost ovih događaja mogla bi biti i viša jer se u istraživanjima nisu uvijek provodila odgovarajuće pretrage. Učestalost srčanog udara (1,7%) i moždanog udara (1,2%) bila je niža. Rezultati krvnih pretraga često su ukazivali na oštećenje srca.

Sljedeći koraci

Istraživanja su se usmjerila na pacijente u bolnicama koji su oboljeli od teškog oblika bolesti COVID-19, pa se takvi rezultati ne mogu primijeniti na pacijente s blažim oblicima bolesti koji nisu bili hospitalizirani. Istraživanja su se međusobno jako razlikovala i nisu uvijek na isti način izvijestila o rezultatima, niti su se u njima koristile najpouzdanije metode. Zbog toga povjerenje u preciznost prevalencije već postojećih kardiovaskularnih bolesti ili učestalosti kardiovaskularnih komplikacija nije veliko.

Autori planiraju obnoviti ovaj pregled. U budućnosti će se ovaj sustavni pregled osloniti na dokaze visoke kvalitete kako bi se povećala snaga rezultata.