Kompjuterizirani kognitivni trening za održavanje kognitivnih funkcija kod kognitivno zdravih osoba u starijoj životnoj dobi

Uvod

Pojmovi „kognicija” i „kognitivna funkcija” opisuju sve mentalne aktivnosti povezane s razmišljanjem, učenjem, pamćenjem i komunikacijom. Normalne promjene kognitivnih funkcija javljaju se sa starenjem. Postoje i bolesti koje utječu na kogniciju, prvenstveno demencija, koja je sve češća s porastom životne dobi, počevši od otprilike 65. godine. Poznato je da se kontinuirano bavljenje mentalnim aktivnostima tijekom života povezuje s nižim rizikom za demenciju. Stoga se pretpostavlja da bi poticanje mentalne aktivnosti moglo biti učinkovit način održavanja dobrih kognitivnih funkcija sa starenjem. Kognitivni trening sastoji se od skupa standardiziranih zadataka namijenjenih „vježbanju mozga” na različite načine. Programi kognitivnog treninga često se provode putem računala ili mobilnih uređaja, tako da osobe mogu samostalno vježbati kod kuće. Ti su programi sve češće dostupni u obliku komercijalnih paketa koji se reklamiraju široj javnosti. Cilj je bio utvrditi je li dugotrajna primjena kompjuteriziranog kognitivnog treninga (KKT) učinkovit način održavanja dobrih kognitivnih funkcija kod osoba u dobi od 65 i više godina.

Kako je proveden ovaj sustavni pregled?

U ovaj su sustavni pregled uključeni dokazi objavljeni do 15. ožujka 2018. godine. Pretražena su ispitivanja u kojima su uspoređene kognitivne funkcije osoba u dobi od 65 ili više godina koje su sudjelovale u kompjuteriziranom kognitivnom treningu najmanje 12 tjedana s kognitivnim funkcijama kontrolne skupine koja nije sudjelovala u takvom treningu. Svi ispitanici trebali su biti kognitivno zdravi na početku ispitivanja. Kako bi usporedba bila što pravednija, ispitanici su trebali biti nasumično raspoređeni u skupinu koja je provodila kognitivni trening ili u kontrolnu skupinu. Prvenstveno su se željele procijeniti ukupne kognitivne funkcije. Odabir tromjesečnog trajanja intervencije bio je donekle proizvoljan, ali smatralo se da vrlo kratke intervencije vjerojatno neće imati dugotrajne učinke te su se željele proučiti intervencije koje se mogu provoditi tijekom duljeg razdoblja.

Rezultati

U sustavni pregled uključeno je osam ispitivanja s ukupno 1183 ispitanika. U pet ispitivanja kompjuterizirani kognitivni trening provodio se tijekom tri mjeseca, u dva tijekom četiri mjeseca, a u jednom tijekom šest mjeseci. Kompjuterizirani kognitivni trening uspoređen je s drugim aktivnostima, poput gledanja edukativnih videozapisa, i s izostankom bilo kakve aktivnosti. Ispitani su učinci na ukupne kognitivne funkcije i na određene kognitivne funkcije, poput pamćenja i brzine razmišljanja. Sva uključena istraživanja imala su određene nedostatke u ustroju koji su mogli pristrano utjecati na rezultate. Općenito, procijenjeno je da je kvaliteta pronađenih dokaza niska ili vrlo niska. To znači da se u rezultate ne može imati dovoljno povjerenja te da bi buduća istraživanja mogla pokazati drukčije rezultate. Kompjuterizirani kognitivni trening može neznatno poboljšati ukupne kognitivne funkcije nakon 12 tjedana treninga. Međutim, nisu pronađeni dokazi o trajnom učinku 12 mjeseci nakon intervencije. Nije bilo moguće donijeti zaključke ili je pronađeno malo dokaza da kompjuterizirani kognitivni trening, u usporedbi s drugim aktivnostima, može imati značajan učinak na većinu ispitanih specifičnih kognitivnih funkcija. U najduljem ispitivanju utvrđeno je da bi šestomjesečni kompjuterizirani kognitivni trening mogao imati povoljan učinak na pamćenje u usporedbi s izostankom bilo kakve aktivnosti. Nijedno od uključenih ispitivanja nije izvijestilo o učincima kognitivnog treninga na kvalitetu života ili svakodnevne aktivnosti, a nijedno nije prijavilo štetne učinke treninga.

Zaključci

U usporedbi s drugim aktivnostima, kompjuterizirani kognitivni trening može dovesti do neznatno boljih ukupnih kognitivnih funkcija nakon 12 tjedana treninga, ali nisu pronađeni dokazi da se taj učinak zadržava i godinu dana poslije. U usporedbi s izostankom bilo kakve aktivnosti, kompjuterizirani kognitivni trening može neznatno poboljšati pamćenje nakon šest mjeseci treninga. Iako su isključena ispitivanja s manje od 12 tjedana treninga, uključena ispitivanja i dalje su bila prilično kratka za procjenu dugoročnih učinaka tijekom starenja. Ograničenje ovog sustavnog pregleda jest to što nisu uključena neka ispitivanja s kraćim razdobljima treninga u kojima su se ispitivali dugotrajni učinci, pa je moguće da su propušteni neki korisni dokazi. U mnogim objavljenim istraživanjima proučavalo se računalno vježbanje. Teško je steći cjelovit uvid u tu opsežnu literaturu. U budućnosti bi moglo biti korisnije razvrstavati ispitivanja prema trajanju učinaka treninga, a ne prema trajanju samog treninga.