Dosadašnje spoznaje

Bol u vratu definirana je kao bol, mišićna napetost ili krutost lokalizirana u vratu i može otpočeti iz mnogih struktura uključujući kralježnicu i meko tkivo. Rizični faktori uključuju dob, spol, povijest bolesti, loše držanje tijela, ponavljane pokrete te socijalne i psihološke faktore.

Bol u vratu iskusili su ljudi svih dobi i oba spola, te je značajan uzrok medicinskih troškova, izostanka s posla i onesposobljenosti. Trenutačno vođenje liječenja boli u vratu uključuje raspon različitih tretmana kao na primjer osiguravanje, edukaciju, poticanje pravovremenog povratka uobičajenim aktivnostima, prikladnu uporabu tableta protiv bolova i vježbanje.

Trenutno postoje dvojbe oko učinkovitosti kognitivno-bihevioralne terapije (KBT) za te pacijente. KBT je psihološka tehnika koja obuhvaća širok raspon intervencija koje vode zdravstveni stručnjaci. Uključuje kognitivne i bihevioralne modifikacije specifičnih aktivnosti kako bi se reducirao utjecaj boli, ali i fizičkih i psihosocijalnih nesposobnosti, te kako bi se prevladale opasne zapreke fizičkog i psihosocijalnog oporavka.

Istraživačko pitanje

Ispitani su dokazi o učinku KBT-a na bol, onesposobljenost, psihološke faktore i kvalitetu života u pacijenata sa subakutnom i kroničnom vratnom boli. Konkretno, usporedili smo KBT sa skupinom bez tretmana, KBT s drugim vrstama intervencija, te KBT kao dodatak drugim intervencijama (pr. fizioterapija) s drugim intervencija bez dodatnih metoda.

Značajke istraživanja

Pretražena su istraživanja objavljena do studenog 2014. U sustavni pregled literature uključeno je 10 randomiziranih kontroliranih istraživanja s ukupno 836 sudionika. Dva istraživanja uključila su sudionike sa subakutnom vratnom boli (337 sudionika), dok je ostalih osam istraživanja uključivalo sudionike s kroničnom vratnom boli (499 sudionika). KBT je uspoređen sa skupinom bez terapije (225 sudionika), drugim vrstama intervencija (506 sudionika), te kombiniran s drugim intervencijama (pr. fizioterapija) s drugim intervencijama bez dodataka (200 sudionika). Intervencije su se obavile u primarnim i sekundarnim centrima zdravstvene skrbi.

Ključni rezultati

Kod kronične vratne boli, KBT se pokazao statistički značajno učinkovitijim od nepostojanja tretmana kod poboljšanja boli, onesposobljenosti i kvalitete života. Međutim, ovi učinci ne mogu se smatrati klinički značajnima. Ne postoji značajna razlika između KBT i drugih vrsta intervencija (pr. terapija lijekovima, edukacija, fizioterapija, masiranje i vježba) kod boli i onesposobljenosti. Postoji umjeren dokaz da je KBT bolji od drugih intervencija kod ublažavanja straha od pokreta. Također, postoji nisko kvalitetan dokaz da korištenje KBT zajedno s drugim intervencijama nije bolji kod ublažavanja boli i onesposobljenosti nego druge intervencije bez dodataka.

Kod subakutne vratne boli postoji nisko kvalitetan dokaz da je KBT statistički značajno bolji od drugih tipova intervencija (pr. masaže i edukacije) za ublažavanje boli, međutim ovaj efekt nije klinički značajan. Nije pronađena razlika kod onesposobljenosti i straha od pokreta.

Ni u jednom od uključenih istraživanja nisu prikazani podatci o štetnim učincima vezanim za kognitivno-bihevioralnu terapiju.

Kvaliteta dokaza

Kvaliteta dokaza je bila u rasponu od vrlo niske do umjerene. Iz tog razloga, ovim se rezultatima treba pristupati s oprezom. Potrebna su daljnja kvalitetna randomizirana istraživanja kako bi se otkrile kratkoročne i dugoročne koristi kognitivno-bihevioralne terapije kod pacijenata sa subakutnom i kroničnom vratnom boli, njihove učinkovitosti u usporedbi s drugim tretmanima, te za bolje razumijevanje koji pacijenti mogu imati najveće koristi od ove vrste intervencije.