Ključne poruke
Kod žena u drugoj fazi poroda, injekcija hijaluronidaze (HAase) u perinealno područje (dio genitalija) može smanjiti rizik od oštećenja perineuma (tj. neočekivanih puknuća ili namjernoga kirurškoga reza poznatog kao epiziotomija ili oboje) u usporedbi s porodom bez intervencije. Moguće je da ne postoji razlika između injekcije hijaluronidaze i placebo (lažne) injekcije.
Perinealna injekcija hijaluronidaze u drugoj fazi poroda vjerojatno smanjuje oticanje perinealnog područja 24 sata nakon vaginalnoga poroda u usporedbi s placebo injekcijom.
Potrebno je više visokokvalitetnih istraživanja kako bi se u potpunosti procijenila uloga perinealne injekcije hijaluronidaze tijekom vaginalnih poroda.
Uvod
Perineum (međica) se sastoji od tkiva koja okružuju urogenitalni trakt i anus. Trauma perineuma je oštećenje u tom području koje može nastati spontano (puknuće) ili kirurški (epiziotomija) tijekom vaginalnoga poroda. Trauma perineuma nakon vaginalnoga poroda je vrlo česta i može biti povezana s kratkoročnim i dugoročnim zdravstvenim problemima. Trauma perineuma klasificira se kao prvi, drugi, treći ili četvrti stupanj, ovisno o težini oštećenja i površini zahvaćenoga područja.
Dosadašnje spoznaje
Trauma perineuma može biti povezana sa značajnim fizičkim i psihološkim problemima neposredno nakon poroda ili dugoročno uključujući krvarenje, infekciju rane, puknuća analnoga sfinktera, poteškoće pri mokrenju, analnu inkontinenciju, oštećenja mišića podizača anusa i probleme tijekom spolnog odnosa. Teška perinealna trauma može se izbjeći masažom perineuma i toplim oblozima, ali još ne postoji učinkovit način smanjenja traume perineuma prvoga i drugoga stupnja koje su najčešće javljaju tijekom vaginalnoga poroda.
Cilj Cochraneovog sustavnog pregleda
Perinealna injekcija hijaluronidaze (HAase) intervencija je niskoga rizika, jeftina i potencijalno učinkovita u opuštanju perineuma te se smatra da smanjuje rizik od spontanih puknuća ili namjernih rezova (epiziotomije) bez izazivanja drugih štetnih učinaka. Druga faza poroda odnosi se na dio od kada je ulaz maternice (cerviks) potpuno otvoren do poroda bebe. Željelo se saznati može li perinealna injekcija hijaluronidaze tijekom druge faze poroda smanjiti perinealnu traumu, epiziotomiju i perinealnu bol nakon vaginalnoga poroda i postoje li ikakve neželjene nuspojave.
Kako je proveden ovaj sustavni pregled?
Pretražena su istraživanja poznata kao randomizirana kontrolirana ispitivanja koja su procjenjivala učinak perinealne injekcije hijaluronidaze u usporedbi s placebo injekcijom i izostankom intervencije na smanjenje traume perineuma i s njome povezanih komplikacija prilikom vaginalnoga poroda. Ispitanice su morale biti prvorotkinje koje rađaju jedno dijete te su morale rađati u uobičajenoj porođajnoj pozi. Rezultati su uspoređeni i sažeti te je procijenjena razina pouzdanosti dokaza na temelju čimbenika kao što su način provođenja istraživanja i broj uključenih ispitanika.
Ključni rezultati
Pronađeno je pet istraživanja koja su obuhvatila 743 prvorotkinje. Najveće od njih obuhvatilo je 200 žena, a najmanje 100. Istraživanja su provedena u Latinskoj Americi, Sjevernoj Americi, Europi i Aziji.
Istraživanja su pokazala da perinealna injekcija hijaluronidaze tijekom druge faze poroda može rezultirati manjom vjerojatnošću traume perineuma (puknuće, epiziotomija ili oboje) u usporedbi s izostankom intervencije (na temelju tri istraživanja s 426 ispitanika), ali moguće je da nema značajnije razlike između injekcije hijaluronidaze i placebo injekcije (na temelju tri istraživanja s 373 ispitanika). Uspoređujući injekciju hijaluronidaze i placebo injekciju, od 1000 žena koje prime perinealnu injekciju hijaluronidaze njih 746 može zadobiti perinealnu traumu dok upotrebom placebo injekcije taj broj iznosi 794 od 1000. Uspoređujući injekciju hijaluronidaze s izostankom intervencije, od 1000 žena koje prime perinealnu injekciju hijaluronidaze njih 475 može zadobiti perinealnu traumu dok izostankom intervencije taj broj iznosi 779 od 1000.
Perinealna injekcija hijaluronidaze vjerojatno smanjuje oticanje perineuma 24 sata nakon vaginalnoga poroda u usporedbi s placebo injekcijom (dva istraživanja; 303 ispitanika).
Moguće je da nema razlike među skupinama što se tiče vjerojatnosti potrebe za epiziotomijom, vjerojatnosti za laceracije perineuma prvog i drugog te trećeg i četvrtog stupnja, vjerojatnosti oticanja perineuma jedan sat nakon vaginalnoga poroda i vjerojatnosti Apgar rezultata (mjerilo zdravlja novorođenčeta) manjega od 7 pet minuta nakon poroda.
Nijedan neželjeni učinak (npr. alergijske reakcije, sklonost krvarenju i lokalna bol od injekcije) nije prijavljen.
Ograničenja ovog pregleda
Sigurnost u dokaze je ograničena jer su razlike među rezultatima istraživanja velike, a sama su istraživanja uključivala malen broj ispitanika. Neka istraživanja nisu jasno navela kako su provedena, a neka nisu uspjela osigurati da ispitanici i procjenitelji ishoda ne znaju koje su injekcije ispitanici primali. Daljnja će istraživanja vjerojatno promijeniti zaključke ovoga sustavnoga pregleda.
Datum pretraživanja dokaza
Ovo je obnovljeni Cochraneov sustavni pregled. U ovaj su sustavni pregled uključeni dokazi objavljeni do studenoga 2023. godine.
Hrvatski Cochrane. Prevela: Nela Bjedov. Ovaj sažetak preveden je u okviru volonterskog projekta prevođenja Cochrane sažetaka. Uključite se u projekt i pomozite nam u prevođenju brojnih preostalih Cochrane sažetaka koji su još uvijek dostupni samo na engleskom jeziku. Kontakt: cochrane_croatia@mefst.hr