Dosadašnje spoznaje

Fibrilacija atrija je učestala srčana aritmija (poremećaj srčanog ritma) koja uzrokuje ubrzan i nepravilan srčani rad. Može trajati kratko, ali može biti i dugoročna. Simptomi uključuju lupanje srca, bolove u prsištu, zaduhu, omaglicu i zamor. Stanje je rijetko u mlađih od 40 godina, ali se učestalost povećava tijekom starenja. Fibrilaciju atrija ne prate nužno simptomi, te u nekih ih nema ili su blagi. U fibrilaciji atrija postoji povećani rizik stvaranja ugruška u srcu uslijed poremećaja protoka krvi. Ugrušci mogu dospjeti krvotokom u tijelo te uzrokovati začepljenje, primjerice moždani udar. Lijekovi protiv zgrušavanja smanjuju rizik stvaranja ugruška i rizik moždanog udara za 60%.

Istraživačko pitanje

Učinkovit program probira (ranog otkrivanja bolesti) kojim se pokušavaju prepoznati osobe koje imaju fibrilaciju atrija treba biti takav da omogućuje povećano otkrivanje novih slučajeva i donijeti pacijentima neku korist. Cilj ovog Cochrane sustavnog pregleda bio je ustanoviti može li program probira povećati broj novootkrivenih slučajeva fibrilacije atrija u usporedbi sa standardnom praksom, tj. kod pojave simptoma. Također je ispitana sigurnost, brzina obrade i troškovi pretraživanja.

Rezultati

Dokazi se temelje na literaturi objavljenoj do studenog 2015. Nađena je jedna studija koja zadovoljava kriterije. U toj studiji analiziran je sustavni probir osoba starijih od 65 godina pregledom EKG-a (elektrokardiogram) ili pulsa prilikom posjete liječniku opće prakse, te u slučaju nepravilnog rada srca je predložen i EKG. Dokaz srednje kvalitete je pokazao da oba pristupa povećavaju otkrivanje novih slučajeva atrijske fibrilacije. Probir je bio učinkovitiji u muškaraca nego u žena, ali nema podataka o razlikama između skupina ljudi prema različitoj etničkoj pripadnosti ili po prihodima. Nije bilo moguće procijeniti učinak probira u različitim uvjetima, budući da je nađena samo jedna studija. Brzina obrade je bila veća kod sustavnog probira nego u slučaju nasumičnog probira pacijenata prigodom posjete liječniku opće prakse, i također kod muškaraca u dobi do 65-74 godine u usporedbi s onima starijima od 75 godina. Nije bilo podataka o sigurnosti i nuspojavama. Sustavni probir je bio skuplji za sustav zdravstvenog osiguranja. Ove rezultate treba oprezno tumačiti ako ih se želi primijeniti na druga okruženja od onih u ovom istraživanju (uvjeti primarne zdravstvene zaštite u Ujedinjenom kraljevstvu i osobe starije od 65 godina).