Medicinsko liječenje traumatske hifeme

Ključne poruke

Nisu pronađeni dokazi da je ijedno medicinsko liječenje utjecalo na vidnu oštrinu, bilo da je mjerena unutar nekoliko tjedana ili tijekom duljeg razdoblja. Također, nijedna medicinska intervencija nije rezultirala manjim brojem komplikacija uzrokovanih samom hifemom, iako su dokazi za ovo slabi zbog malog broja događaja. Pronađeni su ograničeni dokazi da su antifibrinolitici (lijekovi koji utječu na zgrušavanje krvi) smanjili rizik od novog krvarenja u oku.

Cilj Cochraneovog sustavnog pregleda

Željelo se utvrditi koji su medicinski tretmani učinkoviti u liječenju traumatske hifeme, stanja u kojem se krv nakuplja u prednjem segmentu oka nakon značajne traume (tjelesne ozljede oka). Bilo je važno procijeniti moguće tretmane za traumatsku hifemu jer komplikacije toga stanja mogu utjecati na konačni vid. 

Kako je proveden ovaj sustavni pregled?

Pretražena su istraživanja u kojima se medicinsko (nekirurško) liječenje uspoređivalo s drugim medicinskim liječenjem ili usporednom skupinom u osoba s traumatskom hifemom. Rezultati su uspoređeni i sažeti te je procijenjena razina pouzdanosti dokaza na temelju čimbenika kao što su način provođenja istraživanja i broj uključenih ispitanika.

Rezultati

Pronađeno je 30 istraživanja s ukupno 2969 ispitanika koja su se bavila ovim pitanjem. Istraživanja su provedena u SAD-u, Kanadi, Švedskoj, Danskoj, Kini, Južnoj Africi, Maleziji, Iranu i Izraelu. Uključila su više muškaraca nego žena, te su ispitanici pretežno bili djeca ili mlade odrasle osobe. U intervencije su bili uključeni antifibrinolitički lijekovi uzeti oralno ili primijenjeni direktno u oko (aminokapronska kiselina, traneksamična kiselina te aminometilbenzoična kiselina), oralni ili topikalni kortikosteroidi, druge vrste kapi za oči, aspirin, estrogeni, tradicionalna kineska medicina, zavijanje, podizanje glave te mirovanje. Većina istraživanja je istraživala koliko se često javlja novo krvarenje jer je drugo krvarenje često povezano s više komplikacija. Ostali ispitani ishodi uključivali su oštrinu vida i dužinu vremena potrebnog da se krv u oku apsorbira.

Ključni rezultati

Nisu pronađeni dokazi da je bilo kakva medicinska intervencija utjecala na konačni vid, no dokazi su uglavnom bili niske sigurnosti. Antifibrinolitici su, čini se, smanjili rizik od novog krvarenja u oku, no ispitanici koji su uzimali oralnu aminokapronsku kiselinu (antifibrinolitički lijek) naizgled su imali više mučnine i povraćanja u usporedbi s ispitanicima u kontrolnoj skupini. Nije bilo jasno smanjuju li antifibrinolitici komplikacije sekundarnog krvarenja jer su se ti događaji rijetko javljali u istraživanjima. Nije bilo dokaza za učinkovitost bilo kojeg drugog medicinskog tretmana u smanjenju stope svježeg krvarenja ili broja komplikacija.

Ograničenja ovog pregleda

Dokazi o blagotvornom učinku bilo kojeg od procijenjenih tretmana bili su nesigurni jer je broj ispitanika i događaja bio mali. 

Datum pretraživanja dokaza

U ovaj su sustavni pregled uključeni dokazi objavljeni do 22. ožujka 2022. godine.