Dosadašnje spoznaje

Delirij je stanje koje često nastaje u osoba koje boluju od terminalne bolesti. Osoba koja doživljava delirij može biti zbunjena, imati poremećaj koncentracije, spavanja i buđenja te moguće halucinacije. Delirij se može razviti iznenada i uzrokovati zabrinutost kod pojedinca i njihove obitelji. Može biti uzrokovan primarnom bolešću od koje je osoba oboljela ili kao nuspojava lijekova ili drugih simptoma. Često nije sasvim jasan razlog zbog kojeg se osoba nalazi u stanju delirija. Priroda delirija je višeznačna, što liječenje čini otežanim. Kada nije moguće utvrditi glavni uzrok nastanka delirija, za upravljanje njegovim simptomima koriste se lijekovi.

Cilj ovog Cochraneovog sustavnog pregleda

Cilj ovog Cochraneovog sustavnog pregleda bio je otkriti dosadašnje spoznaje o učinkovitosti i nuspojavama lijekova koji se koriste za liječenje delirija u odraslih osoba s terminalnom bolešću. U svrhu ovog sustavnog pregleda, terminalno bolesnim odraslim osobama smatrale su se sve osobe s uznapredovalom progresivnom bolešću, poput uznapredovalog karcinoma, uznapredovale demencije ili zatajenja organa, kao i one osobe koje primaju palijativnu njegu. Provedena je usporedba terapije lijekovima s placebom (tvar bez poznatog aktivnog učinka), uobičajenom njegom te bilo kojim drugim lijekom ili liječenjem bez lijekova.

Ključni rezultati

Pretražene su baze podataka u srpnju 2019. godine. Pronađena su četiri istraživanja u koja je uključeno 399 odraslih osoba. Ispitanici su imali uznapredovali rak (tri istraživanja) ili napredni stadij AIDS-a (jedno istraživanje), a svi su imali simptome delirija. Lijekovi koji su uključeni u procjenu bili su antipsihotici (tri istraživanja), ili benzodiazepini (jedno istraživanje), a uspoređivani su s placebom ili međusobno, samostalno ili u kombinaciji s drugim lijekom ili placebom.

Većina istraživanja izvijestila je o ishodima koji su smatrani najvažnijima, kao što su: simptomi delirija, uznemirenost i štetni događaji (nuspojave).

Istraživanja su se jako razlikovala, pa nije bilo moguće provesti analizu kombiniranih podataka. Pronađeni su dokazi niske kvalitete koji pokazuju da određeni lijekovi (haloperidol i risperidon) mogu u manjoj mjeri pogoršati simptome delirija u odraslih osoba oboljelih od terminalne bolesti u stanju delirija blage do umjerene težine. Pronađeni su dokazi umjerene kvalitete koju ukazuju da haloperidol vjerojatno blago povećava nuspojave u osoba koje se nalaze u stanju delirija blage do umjerene težine.

Kvaliteta dokaza

Za procjenu razine kvalitete dokaza u istraživanjima koja su uključena, korištene su četiri razine: vrlo niska, niska, srednja te visoka. Dokazi vrlo niske kvalitete ukazuju na nemogućnost donošenja pouzdanih zaključaka. Dokazi visoke kvalitete ukazuju na vrlo veliku sigurnost u rezultate. U istraživanjima koja su uključena u ovaj sustavni pregled nisu pronađeni dokazi visoke kvalitete. Razlog tomu je mala veličina uzorka, broj ispitanika koji su napustili istraživanja, te mali broj istraživanja.

Zaključak

Pronađeni su dokazi niske kvalitete koji pokazuju da, u usporedbi s placebom, farmakoterapija (naročito haloperidol i risperidon) može u manjoj mjeri pogoršati simptome delirija u odraslih osoba oboljelih od terminalne bolesti koji se nalaze u stanju delirija blage do umjerene težine. Pronađeni su dokazi niske do umjerene kvalitete da ti lijekovi mogu u manjoj mjeri povećati nuspojave. S obzirom na mali broj istraživanja i ispitanika na kojima se temelje trenutni dokazi, potrebno je više istraživanja.