Liječenje delirija lijekovima u odraslih osoba u terminalnoj fazi bolesti

Dosadašnje spoznaje

Delirij je stanje koje se često javlja u osoba s terminalnom bolešću. Osoba koja ima delirij može biti zbunjena, imati poteškoće s koncentracijom, poremećaje spavanja i budnosti te halucinacije. Delirij može nastupiti iznenada i izazvati uznemirenost i kod oboljele osobe i kod njezine obitelji. Delirij može biti uzrokovan osnovnom bolešću od koje osoba boluje ili se može javiti kao nuspojava lijekova ili drugih simptoma. Često nije jasno zašto osoba ima delirij. Složena priroda delirija otežava njegovo liječenje. Kada nije moguće utvrditi osnovni uzrok delirija, ponekad se primjenjuju lijekovi za ublažavanje simptoma.

Značajke istraživanja

Cilj Cochraneovog sustavnog pregleda bio je utvrditi što je poznato o učinkovitosti i nuspojavama lijekova za liječenje delirija u odraslih osoba s terminalnom bolešću. U ovom sustavnom pregledu terminalno bolesnim odraslim osobama smatrale su se sve osobe s uznapredovalom progresivnom bolešću, poput uznapredovalog raka, uznapredovale demencije ili zatajenja organa, kao i osobe koje primaju palijativnu njegu. Uspoređena je terapija lijekovima s placebom (tvari bez poznatog aktivnog učinka), uobičajenom njegom ili bilo kojim drugim lijekom ili liječenjem bez lijekova.

Ključni rezultati

U ovaj su sustavni pregled uključeni dokazi objavljeni do srpnja 2019. godine. Uključena su četiri istraživanja u kojima je sudjelovalo ukupno 399 odraslih osoba. Ispitanici su imali uznapredovali rak (tri istraživanja) ili uznapredovali AIDS (jedno istraživanje), a svi su imali simptome delirija. Procjenjivani su antipsihotici (tri istraživanja) i benzodiazepini (jedno istraživanje) koji su uspoređivani s placebom ili međusobno, primijenjeni samostalno ili u kombinaciji s drugim lijekom ili placebom.

U većini istraživanja prikazani su ishodi koji su smatrani najvažnijima: simptomi delirija, uznemirenost i štetni događaji (nuspojave).

Nije bilo moguće objediniti podatke iz različitih istraživanja zbog njihove nedovoljne sličnosti. Pronađeni su dokazi niske kvalitete koji pokazuju da određeni lijekovi (haloperidol i risperidon) mogu blago pogoršati simptome delirija u odraslih osoba s terminalnom bolešću koje imaju delirij blage do umjerene težine. Pronađeni su dokazi umjerene kvalitete koji pokazuju da haloperidol vjerojatno blago povećava broj nuspojava u osoba s delirijem blage do umjerene težine.

Pouzdanost dokaza

Procijenjena je kvaliteta dokaza uključenih istraživanja, koja može biti vrlo niska, niska, srednja ili visoka. Zbog vrlo slabe kvalitete dokaza ne mogu se donijeti pouzdani zaključci. Dokazi visoke kvalitete znače da postoji vrlo velika pouzdanost u rezultate. U istraživanjima koja su uključena u ovaj sustavni pregled nisu pronađeni dokazi visoke kvalitete. Razlog tomu bio je malen broj ispitanika, broj ispitanika koji su odustali od sudjelovanja u istraživanjima te malen broj istraživanja.

Zaključak

Pronađeni su dokazi niske kvalitete koji pokazuju da terapija lijekovima, konkretno haloperidolom i risperidonom, u usporedbi s placebom može blago pogoršati simptome delirija u odraslih osoba s terminalnom bolešću koje imaju delirij blage do umjerene težine. Pronađeni su dokazi niske do umjerene kvalitete koji pokazuju da ti lijekovi mogu blago povećati broj nuspojava. S obzirom na malen broj istraživanja i ispitanika na kojima se temelje trenutačni dokazi, potrebna su dodatna istraživanja.