Jesu li kontinuirani modeli skrbi koje pružaju primalje bolji od drugih modela skrbi za trudnice i njihove bebe?

Ključne poruke

Žene ili njihove bebe koje su imale modele kontinuirane skrbi koje su pružale primalje imale su manju vjerojatnost carskog reza ili poroda uz pomoću instrumenata kao što su forceps ili vakuumske čašice te su možda rjeđe imale epiziotomiju (rez koji zdravstveni djelatnik napravi na međici i stijenci rodnice). Imale su veću vjerojatnost vaginalnog poroda.

Kod žena koje su imale modele kontinuirane skrbi koje pružaju primalje zabilježena su pozitivnija iskustva za vrijeme trudnoće, za vrijeme poroda i nakon poroda. Nadalje, ostvarene su uštede troškova u antenatalnom razdoblju (skrb tijekom trudnoće) i intrapartalnom razdoblju (skrb tijekom poroda i rađanja).

Daljnji dokazi mogu promijeniti ove rezultate, a buduća bi se istraživanja trebala usredotočiti na utjecaj na žene s čimbenicima socijalnog rizika i žene koje imaju medicinske komplikacije. Također bi se trebala usredotočiti na razumijevanje, provedbu i povećanje modela kontinuirane primaljske skrbi s naglaskom na zemlje s niskim i srednjim prihodima.

Uvod

Modeli kontinuirane skrbi koje pružaju primalje pružaju skrb od iste primalje ili tima primalja za vrijeme trudnoće, poroda i u ranom periodu roditeljstva u suradnji s porodnim i specijalističkim timovima kada je to potrebno.

Cilj Cochraneovog sustavnog pregleda

Željelo se saznati kako su se ishodi razlikovali za žene ili njihove bebe koje su imale model kontinuirane skrbi koji je pružala primalja u usporedbi s drugim modelima skrbi.

Glavni ishodi koji su promatrani bili su: spontani vaginalni porod, carski rez, regionalna anestezija (spinalna ili epiduralna blokada kako bi se utrnuo donji dio tijela), netaknuta međica (područje između anusa i vulve), gubitak fetusa nakon 24. tjedna gestacije, prijevremeni porod i smrt novorođenčeta.

Također je promatran niz drugih ishoda uključujući iskustva žena i troškove.

Kako je proveden ovaj sustavni pregled?

Pretražena su istraživanja koja su uspoređivala modele kontinuirane skrbi koje su pružale primalje s drugim modelima skrbi za trudnice. Rezultati su uspoređeni i sažeti te je procijenjena razina pouzdanosti dokaza na temelju čimbenika kao što su način provođenja istraživanja i broj uključenih ispitanika.

Rezultati

Uključeno je 17 istraživanja koja su uključila 18 533 žene u Australiji, Kanadi, Kini, Irskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu.

Mnoga su se istraživanja uglavnom fokusirala na žene koje su imale manji rizik od komplikacija na početku trudnoće ili na žene iz određenog geografskog područja. Primalje su nastavile pružati primaljsku skrb u suradnji sa specijalističkim i opstetričkim timovima ukoliko bi se razvile komplikacije kod žena za vrijeme trudnoće, za vrijeme poroda i nakon poroda.

Ključni rezultati

Žene ili njihove bebe koje su imale model kontinuirane skrbi koji je pružala primalja u usporedbi sa ženama koje su imale druge modele skrbi imale su manju vjerojatnost carskog reza ili vaginalnog poroda uz pomoć instrumenata te su imale manju vjerojatnost epiziotomije. Imale su veću vjerojatnost da će imati spontani vaginalni porod.

Modeli kontinuirane skrbi koje pružaju primalje vjerojatno nemaju ili imaju malo utjecaja na vjerojatnost netaknutog perineuma te mogu imati malo ili nimalo utjecaja na vjerojatnost prijevremenog poroda.

Nije jasno kakve učinke imaju modeli kontinuirane skrbi koje pružaju primalje na regionalnu anesteziju, gubitak fetusa nakon 24. tjedna gestacije i smrt novorođenčeta.

Kod žena koje su imale modele kontinuirane skrbi koje su pružale primalje zabilježeno je više pozitivnih iskustava za vrijeme trudnoće, za vrijeme poroda i nakon poroda. Nadalje, smanjeni su troškovi u antenatalnom i intrapartalnom periodu.

Ograničenja ovog pregleda

Povjerenje u ove dokaze varira te bi drugi dokazi mogli promijeniti ove rezultate. Primjerice, nije uvijek jasno jesu li ljudi koji su procjenjivali ishode znali koju su vrstu skrbi žene primile. Dokazi o gubitku fetusa nakon 24. tjedna gestacije i smrti novorođenčeta temelje se na vrlo malom broju slučajeva i nema dovoljno istraživanja da bi bilo pouzdanosti u neke rezultati. Nedostaju podaci o važnim čimbenicima kao što su majčino zdravstveno stanje nakon poroda, ponovni prijemi ili zdravstveno stanje novorođenčeta.

Nekoliko je istraživanja uključivalo poseban fokus na žene s visokim rizikom od komplikacija, a nijedno se nije fokusiralo na žene u nepovoljnim situacijama što ukazuje potrebu za daljnjim istraživanjima u tim područjima. To naglašava potrebu za temeljitijim i raznovrsnijim istraživanjima kako bi se poboljšalo razumijevanje i pouzdanost u ova saznanja, posebno u različitim populacijama i u različitim zdravstvenim okruženjima.

Buduća istraživanja trebala bi se usredotočiti na utjecaj na žene s čimbenicima socijalnog rizika i na žene s medicinskim komplikacijama. Također bi se trebala usredotočiti na provedbu i povećanje modela kontinuirane skrbi koje pružaju primalje s naglaskom na zemlje niskih i srednjih primanja.

Datum pretraživanja dokaza

Ovo je obnovljeni Cochraneov sustavni pregled. U ovaj su sustavni pregled uključeni dokazi objavljeni do 17. kolovoza 2022. godine.