Što su infekcije kirurškog mjesta i tko je u rizičnoj skupini?

Nehotičan prijenos mikroorganizama, poput bakterija, na ranu pacijenta tijekom operacije može uzrokovati infekciju kirurške rane. Infekcija kirurške rane je jedna od najčešćih infekcija povezanih sa zdravstvenom skrbi kod kirurških pacijenata. Otprilike se u jednog od dvadeset pacijenata razvije infekcija kirurške rane, a postotak raste otpuštanjem pacijenata iz bolnice. Infekcije kirurške rane rezultiraju odgođenim zacjeljivanjem rane, produljenim ostankom u bolnici, nepotrebnim bolovima, te, u ekstremnim slučajevima, smrću pacijenta, stoga je njihova prevencija ključan cilj za pružatelje zdravstvene skrbi.

Zašto je potrebno koristiti antiseptike za ruke prije operacije?

Postoje brojni dijelovi zdravstvene skrbi u kojima se može poboljšati prevencija infekcije na mjestu kirurškog zahvata. Ovo uključuje i da medicinsko osoblje koje je u neposrednom kontaktu s pacijentom pere ruke antiseptikom. Tema ovog Cochrane sustavnog pregleda su antiseptici za ruke. Dva najčešća oblika antiseptika su vodene ili alkoholne otopine. Vodene otopine sadrže u vodi topljiv antiseptik poput klorheksidina ili povidon joda. Kod korištenja vodenih otopina antiseptika, prvo se ispiru ruke i podlaktice vodom, potom se nanosi vodena otopina antiseptika uz ribanje koristeći ruke ili spužve, nakon čega slijedi ispiranje tekućom vodom i ponavljanje postupka. Alkoholne otopine sadrže dodatne aktivne sastojke koji se koriste za utrljavanje. Članovi kirurškog tima nanose alkoholne otopine antiseptika po rukama i ostavljaju otopinu da ispari. Alkohol je djelotvoran protiv širokog spektra bakterija i drugih mikroorganizama. Nakon pranja ruku antiseptikom, medicinsko osoblje stavlja rukavice koje pružaju važnu barijeru između osoblja i pacijenta, no međutim, budući da postoji mogućnost nastanka perforacija u rukavicama tijekom kirurškog zahvata, potrebno je da su ruke medicinskog osoblja što je moguće više dezinficirane.

Ključni rezultati

U lipnju 2015. godine pretražena je literatura kako bi se pronašle studije koje su imale propisan dizajn (nasumična kontrolirana ispitivanja) i usporedile različite vrste antiseptika za ruke. Uključeno je 14 studija koje su uspoređivale niz postupaka za antiseptičko pranje ruku u kirurgiji. Dva parametra procjene učinkovitosti antiseptičkog tretmana su bili broj infekcija na mjestu kirurškog zahvata (u četiri uključene studije), te broj viabilnih bakterija ili gljivičnih stanica (poznatih kao kolonije koje formiraju jedinice, CFU) na ruci kirurga prije i nakon operacije (brojanjem bakterija prisutnih na površini kože). Nije jasno utječe li korištenje antiseptika za ruke na učestalost infekcija na mjestu kirurškog zahvata jer je većina studija bila premala i studije su imale nedostatke. Postoje dokazi da bi antiseptici na bazi klorheksidina mogli smanjiti broj bakterija na rukama medicinskog osoblja u usporedbi s povidon jodom. Bitno je istaknuti da ne znamo što nam broj kolonija koje formiraju jedinice (CFU) može reći o vjerojatnosti nastanka infekcije na mjestu kirurškog zahvata. Postoje dokazi da bi alkoholni antiseptici s dodatnim antiseptičkim sastojcima mogle smanjiti broj kolonija koje formiraju jedinice (CFU) u odnosu na vodene otopine.

Dokazi prikazani u ovom sažetku odnose se na literaturu objavljenu do lipnja 2015.