Ključne poruke

• Programi zdrave prehrane koji se provode u ustanovama za rani i predškolski odgoj djece (npr. jaslice, vrtići i drugi) mogu poboljšati kvalitetu djetetove ishrane, vjerojatno povećavati unos voća, mogu imati povoljne učinke na unos povrća i vjerojatno nemaju utjecaj na unos manje zdrave hrane i zaslađenih napitaka. Mogu povoljno utjecati na djetetovu težinu i smanjiti rizik od pretilosti i prekomjerne težine.

• Nije poznato štede li intervencije usmjerene na zdravu prehranu novac ili uzrokuju li neželjene učinke jer je vrlo malo istraživanja pružilo podatke o tim aspektima.

• Pronađeno je malo dokaza iz zemalja s niskim i srednjim dohotkom, ali programi zdrave prehrane u zemljama s visokim dohotkom mogu koristiti zdravlju djece. Nije jasno kako podržati odgojitelje i zaposlene u ustanovama za rani i predškolski odgoj u provođenju ovih programa u praksi. Potrebno je više istraživanja o provedbi programa i njihovom učinku u zemljama s niskim dohotkom.

Uvod

Loša ishrana predstavlja rizik od mnogih kroničnih bolesti poput srčanih bolesti, dijabetesa tipa 2 i određenih vrsta raka. Istraživanja pokazuju da je preko 11 milijuna smrtnih slučajeva u svijetu uzrokovano nezdravom prehranom. Prehrambene navike i sklonosti što se tiče hrane uspostavljaju se tijekom ranog života i nastavljaju se u odrasloj dobi.

Dosadašnje spoznaje

Programi zdrave prehrane potiču djecu na što zdraviju ishranu. Mogu obuhvaćati promjene u nastavi i kulturi u ustanovama za rani i predškolski odgoj i promjene u radu s obiteljima djece, učiteljima i zdravstvenim osobljem. Primjerice, uvođenje novog voća i povrća, izmjena jelovnika tako da sadrži zdravije opcije ili pružanje informacija obiteljima o zdravoj dječjoj prehrani. Programi zdrave prehrane mogu uspostaviti cjeloživotne zdrave prehrambene navike, smanjiti dobitak prekomjerne težine i poboljšati sveukupno zdravlje.

Cilj Cochraneovog sustavnog pregleda

Željelo se saznati kakav učinak imaju programi zdrave prehrane na dječju ishranu i zdravlje. Ispitivane su promjene u prehrani, težina, jezik, kognitivne performanse, društveni i emocionalni ishodi i ishodi na kvalitetu života djece u dobi između šest mjeseci i šest godina koja pohađa ustanove za rani i predškolski odgoj. Također se željelo saznati koliko koštaju takvi programi i imaju li potencijalne neželjene posljedice.

Kako je proveden ovaj sustavni pregled?

Potražena su istraživanja koja su uspoređivala provedbu programa zdrave prehrane s izostankom provedbe programa, zakašnjelim uvođenjem programa ili programima koji nisu imali za cilj promjenu djetetove ishrane.

Rezultati su uspoređeni i sažeti te je procijenjena razina pouzdanosti dokaza na temelju čimbenika kao što su način provođenja istraživanja i broj uključenih ispitanika.

Ključni rezultati

Uključena su 52 istraživanja koja su proučavala učinak 58 programa zdrave prehrane u ustanovama za rani i predškolski odgoj za djecu u dobi od šest mjeseci do šest godina. Sva su istraživanja objavljenja u zemljama s visokim i višim srednjim dohotkom. Programi su se uvelike međusobno razlikovali. Imali su sljedeće značajke:

• provodili su se u rasponu od 4 tjedna do 3 godine;

• provodio ih je širok spektar ljudi uključujući zdravstveno osoblje, osoblje u ustanovama za rani i predškolski odgoj i istraživači;

• koristile su se različite metode provedbe (telefonski, uživo, mrežno, s papirnatim materijalima);

• rezultati su mjereni na različite načine (npr. anketiranje roditelja ili osoblja, promatranje dječjeg hranjenja, vaganje hrane prije i nakon obroka).

Ukupno gledano programi su imali za cilj:

• promijeniti okruženje u ustanovama za rani i predškolski odgoj (npr. osoblje je predočavalo zdravu prehranu djeci te su osiguravali zdraviju hranu);

• promijeniti kurikulum (npr. lekcije o hrani i zdravoj prehrani);

• uspostaviti partnerstvo (npr. pružali su edukacijske materijale obiteljima);

• povećati fizičku aktivnost djece (npr. strukturirani satovi fizičke aktivnosti i poticanje provođenja što manje vremena pred ekranima).

Programi zdrave prehrane mogu dovesti do malih poboljšanja u kvaliteti djetetove ishrane, povećati unos voća za 0.11 porcija, potencijalno povećati unos povrća za 0.12 porcija i možda nemaju nikakvoga utjecaja na unos manje zdrave hrane i zaslađenih napitaka. Nadalje, djetetova težina potencijalno se smanjuje za 230 g, a na svakih 100 djece, 19 ih ima bolju težinu nego prije. Međutim, nije bilo dokaza o utjecaju na indeks tjelesne težine. Programi mogu biti skupi i vjerojatno nemaju nikakvih neželjenih posljedica, ali malo je istraživanja pružilo informacije o ovim aspektima. Malo je istraživanja pružilo informacije o drugim ishodima vezanima za učenje, razvoj i funkcioniranje u društvu.

Ograničenja ovog pregleda

Sigurnost u dokaze je niska jer su programi zdrave prehrane promatrani u ovim istraživanjima provođeni i ocjenjivani na različite načine. Također, mnogi ispitanici obuhvaćeni programima zdrave prehrane bili svjesni da ih se promatra, a to ponekad može utjecati na njihove izvještaje o učincima programa. Primjerice, roditelji koji su izvještavali o ishrani svog djeteta mogli su biti naklonjeniji davanju pozitivnijih odgovora jer su smatrali da tako čine ono što se očekuje od njih ili zato što su bili zahvalni na podršci i htjeli udovoljiti istraživačima. Uz to, nisu sva istraživanja pružila informacije o svim ishodima od interesa te je često nedostajalo informacija iz perioda kada su djeca ponovno kontrolirana nakon istraživanja.

Datum pretraživanja dokaza

U ovaj su sustavni pregled uključeni dokazi objavljeni do veljače 2022. godine.