Uvod

Parkinsonova bolest (PB) progresivan je poremećaj živčanog sustava koji uglavnom zahvaća osobe starije od 60 godina. Simptomi se pojavljuju postupno i uključuju probleme s kretanjem kao što su drhtavica, ukočenost, usporenost pokreta, poteškoće s ravnotežom te probleme s koordinacijom. Osobe oboljele od Parkinsonove bolesti također mogu imati emocionalne probleme i probleme s raspoloženjem, umor, probleme sa spavanjem i poteškoće s razmišljanjem. Ovaj se poremećaj ne može izliječiti, ali se simptomi mogu ublažiti, primjerice lijekovima ili kirurškim zahvatom. Štoviše, osobe oboljele od Parkinsonove bolesti mogu imati koristi od fizioterapije ili drugih vrsta tjelovježbe, kao što je ples. No ostaje nejasno djeluju li neke od ovih vrsta tjelovježbi bolje od drugih.

Cilj Cochraneovog sustavnog pregleda

Htjelo se utvrditi koja vrsta tjelovježbe najbolje poboljšava kretanje i kvalitetu života kod osoba oboljelih od Parkinsonove bolesti. Također se željelo saznati koja vrsta tjelovježbe uzrokuje najmanje neželjenih učinaka.

Kako je proveden ovaj sustavni pregled?

Pretražena su istraživanja koja su uspoređivala tjelovježbu s izostankom tjelovježbe ili s drugom vrstom tjelovježbe. Kratkoročni rezultati su uspoređeni i sažeti te je procijenjena razina pouzdanosti dokaza na temelju čimbenika kao što su način provođenja istraživanja i broj uključenih ispitanika. Proučavani su samo kratkoročni rezultati.

Rezultati

Pronađeno je 154 istraživanja s različitim vrstama tjelovježbi za osobe oboljele od Parkinsonove bolesti. Istraživanja su uključivala ukupno 7837 ispitanika. Najmanje istraživanje provedeno je na 10 osoba, a najveće na 474 osobe. Prosječna dob ispitanika bila je između 60 i 74 godine. Istraživanja su provedena u državama diljem svijeta, a najviše ih je provedeno u SAD-u (34 istraživanja). Od uključenih istraživanja, 60 je pružilo informacije o kretanju (2721 ispitanik), 48 je pružilo informacije o kvaliteti života (3029 ispitanika), a 85 je pružilo informacije o neželjenim učincima (5192 ispitanika).

Ključni rezultati

Mnoge vrste tjelesne aktivnosti pokazale su se učinkovitima za osobe s Parkinsonovom bolešću u usporedbi s izostankom tjelesne aktivnosti.

Ples te treninzi hoda, ravnoteže i funkcionalnih vještina vjerojatno imaju umjereno koristan učinak na kretanje. Trening koji se sastoji od nekoliko vrsta vježbi (tj. trening više područja) vjerojatno ima mali povoljan učinak na kretanje. Treninzi izdržljivosti, treninzi u vodi, treninzi snage/otpora i treninzi tijela i uma (npr. tai chi ili joga) mogu imati mali povoljan učinak na kretanje. Ne može se s pouzdanošću utvrditi učinke fizikalne terapije „Lee Silverman Voice Training BIG” (LSVT BIG) i treninga fleksibilnosti na kretanje.

Treninzi u vodi vjerojatno imaju velik povoljan učinak na kvalitetu života. Treninzi tijela i uma, treninzi hodanja, ravnoteže i funkcionalni treninzi, treninzi više područja te ples mogu imati mali povoljan učinak na kvalitetu života. Ne može se s pouzdanošću utvrditi učinke igranja videoigrica te treninga snage/otpora, izdržljivosti i fleksibilnosti na kvalitetu života.

Pouzdanost dokaza o učincima kretala se od umjerene do vrlo niske. Kad je razina pouzdanosti bila smanjena, to je često bilo zbog dva razloga. Prvo, nisu sva istraživanja pružila informacije o kretanju ili kvaliteti života za sve uključene ispitanike. Drugo, istraživanja su bila vrlo mala.

Samo je 85 istraživanja pružilo neke informacije o neželjenim učincima i to većinom za skupine koje su provodile tjelovježbu, a ne za skupine koje je nisu provodile. U 40 istraživanja nisu zabilježeni nikakvi neželjeni učinci. U četiri istraživanja nisu zabilježeni ozbiljni neželjeni učinci. Neželjeni su učinci zabilježeni u 28 istraživanja. Najčešće zabilježeni neželjeni učinci bili su padovi (u 18 istraživanja) i bol (u 10 istraživanja). Ne može se utvrditi koja vrsta tjelovježbe uzrokuje najmanje neželjenih učinaka jer istraživanja nisu pružila sve potrebne informacije. Zato postoji velika nesigurnost u rezultate o neželjenim učincima.

Što rezultati znače?

Utvrđeno je da mnoge vrste tjelovježbe mogu pomoći u poboljšanju kretanja i kvalitete života osoba oboljelih od Parkinsonove bolesti. Pronađeno je vrlo malo dokaza da su pojedine vrste tjelesne aktivnosti učinkovitije od drugih. Stoga je tjelovježba važna za kretanje i kvalitetu života, ali sama vrsta tjelovježbe možda je manje bitna. Ipak, moguće je da se neki simptomi najbolje ublažavaju posebnim vrstama treninga namijenjenima osobama oboljelima od Parkinsonove bolesti. Vrste treninga uključene u ovaj sustavni pregled činile su se prilično sigurnima.

Potrebna su veća, dobro osmišljena istraživanja kako bi se povećala pouzdanost dokaza. Također je potrebno više istraživanja kako bi se razumjeli čimbenici koji utječu na učinke tjelovježbe. Provođenje više istraživanja koja uključuju osobe s težim simptomima moglo bi pomoći u proširivanju rezultata na veći broj osoba oboljelih od Parkinsonove bolesti.

Datum pretraživanja dokaza

U ovaj su sustavni pregled uključeni dokazi objavljeni do svibnja 2021. godine.