Lijekovi koji sprječavaju krvarenje iz usta kod pacijenata s hemofilijom ili Von Willebrandovom bolesti prilikom manjih oralnih kirurških zahvata ili vađenja zubiju

Istraživačko pitanje

U ovom Cochraneovom sustavnom pregledu analizirani su dokazi iz kliničkih istraživanja o tome mogu li antifibrinolitički lijekovi (lijekovi koji potiču zgrušavanje krvi), kao što su traneksamična kiselina ili epsilon-aminokapronska kiselina, spriječiti kvarenje u ustima kod ljudi s hemofilijom ili Von Willebrandovom bolesti prilikom manjih kirurških zahvata u ustima ili vađenja zubiju. Ovo je obnovljena inačica ranije objavljenog Cochraneovog sustavnog pregleda.

Dosadašnje spoznaje

Hemofilija i Von Willebrandova bolest su nasljedni poremećaji zgrušavanja krvi. Osobe s takvim poremećajima imaju povećan rizik od komplikacija krvarenja tijekom kirurških zahvata u ustima i vađenja zubi, čak i kada se radi o malim i rutinskim zahvatima. Učestalost i težina krvarenja ovise o čimbenicima vezanima za bolest (kao što je ozbiljnost hemofilije), čimbenicima vezanima za pacijenta (upala sluznice i bolesti krvnih žila) i čimbenicima vezanima za zahvat (tip i broj zubi za koje je predviđeno vađenje i veličina rane). Preventivne mjere, kao što su davanje čimbenika zgrušavanja izravno u krvotok, redovito se koriste prije, tijekom i nakon kirurškog zahvata, kako bi se spriječile komplikacije krvarenja. Međutim, takve terapije su skupe i imaju rizike kao što su stvaranje inhibitora i prijenos infekcije. Stoga je važno tražiti druge metode za sprječavanje komplikacija krvarenja. U rutinskom radu antifibrinolitički lijekovi se često koriste prije, tijekom i nakon kirurškog zahvata. Međutim, trenutno nema jasnih dokaza o toj praksi.

Datum pretraživanja dokaza

Analizirana su istraživanja objavljena do: 1. ožujka 2019. godine

Značajke istraživanja

Analizom literature nismo pronašli nikakva istraživanja o korištenju antifibrinolitičkih lijekova nakon manjeg kirurškog zahvata u ustima ili vađenja zubiju u ljudi s Von Willebrandovom bolesti. Ovaj Cochraneov sustavni pregled uključuje dva istraživanja objavljena 1970-ih, na 59 ispitanika s hemofilijom kojima su vađeni zubi. U jednom istraživanju ispitanici su imali od 13 do 65 godina, a u drugom je prosječna dob bila 34 godine. Jedno istraživanje je trajalo pet dana i koristilo traneksamičnu kiselinu; drugo je trajalo 10 dana i koristilo tablete epsilon-aminokapronske kiseline. Oba istraživanja su uspoređivala djelatnu tvar s tvari koja nije sadržavala lijek (placebo), uz dodatak koncentrata čimbenika zgrušavanja.

Ključni rezultati

Sveukupno, oba istraživanja su pokazala smanjenje učestalosti krvarenja nakon vađenja zubiju, smanjenje količine izgubljene krvi i potrebe za čimbenicima zgrušavanja kod ispitanika liječenih s traneksamičnom ili epsilon-aminokapronskom kiselinom, u usporedbi s ispitanicima koji su primali placebo. Kada se kombiniraju rezultati za oba istraživanja, pokazalo se da antifibrinolitički lijekovi smanjuju stopu krvarenja nakon vađenja zubi za otprilike polovicu. Neželjeni učinci antifibrinolitičkih lijekova su se rijetko događali, a samo u jednom slučaju doveli su do prekida sudjelovanja u istraživanju, i to kod pacijenta koji je uzimao tablete epsilon-aminokapronske kiseline.

Kvaliteta dokaza

U istraživanju u kojem se koristila epsilon-aminokapronska kiselina, liječnici su davali placebo ili djelatnu tvar tako da su vodili računa o tome da ispitanici u obje skupine imaju istu dob, rezultate testova i broj vađenja zubi. Činjenica da su liječnici u istraživanju koristili tu metodu ukazuje na moguću pristranost u odabiru ispitanika. Međutim, ne smatramo da je to imalo veliki utjecaj na rezultate istraživanja. Sveukupno, oba istraživanja su bila mala i razlikovala su se u broju ispitanika koji su imali tešku hemofiliju, u istodobnom korištenju koncentrata čimbenika zgrušavanja i različitih planova antifibrinolitičke terapije. Ukupna kvaliteta dokaza za korištenje antifibrinolitičke terapije u sprječavanju krvarenja kod ljudi s hemofilijom nakon kirurških zahvata u ustima ili vađenja zubi, ocijenjena je kao niska. Nikakvi dokazi nisu pronađeni za ljude s Von Willebrandovom bolesti. Međutim, moglo bi se tvrditi da, ako antifibrinolitički lijekovi djeluju za ljude s hemofilijom, vjerojatno je da će djelovati i za ljude s drugim poremećajima krvarenja tijekom dentalnih zahvata ili manjih kirurških zahvata u ustima.

Bilješke prijevoda: 

Hrvatski Cochrane. Preveo: Martin Kondža. Ovaj sažetak preveden je u okviru volonterskog projekta prevođenja Cochrane sažetaka. Uključite se u projekt i pomozite nam u prevođenju brojnih preostalih Cochrane sažetaka koji su još uvijek dostupni samo na engleskom jeziku. Kontakt: cochrane_croatia@mefst.hr

Tools
Information